Iako se može činiti da se srčani udar događa iznenada, naša su tijela znatno predvidljivija nego što mislimo.

Dr. Francesco Lo Monaco, londonski kardiolog, osnivač klinike National Heart Clinic i autor knjige Heart Saviour, kaže da srčani udari slijede biološki ritam.

- Svakog jutra od 6 do 10 sati, vaš kardiovaskularni sistem prolazi kroz niz predvidljivih fizioloških promjena koje dramatično povećavaju rizik od srčanog udara - rekao je dr. Lo Monaco.

Rizik je, napominje, još veći za osobe koje imaju skriveni ili nestabilni plak, visok krvni pritisak, pate od hroničnog stresa ili loše spavaju.

U tim ranim jutarnjim satima u tijelu se istodobno odvija nekoliko procesa koji to razdoblje čine opasnim.

- Ujutro je vaša krv privremeno "ljepljivija", pri čemu protein poznat kao PAI-1 naglo raste i smanjuje sposobnost tijela da razgradi ugruške za čak 80 posto. Vaše se arterije također sužavaju, a nivo kortizola naglo raste unutar samo 45 minuta od buđenja - istakao je Lo Monaco.

Iako su sve to normalne fiziološke reakcije, njihova kombinacija može znatno opteretiti kardiovaskularni sistem, posebno kod osoba čije je srce već pod pritiskom.

Ako se za buđenje oslanjate na alarm, možda nesvjesno pogoršavate situaciju.

- Naglo buđenje uz zvuk alarma izaziva šok za organizam. Varijabilnost srčanog ritma kod rizičnih pojedinaca pada za 30 do 50 posto, zbog čega kardiovaskularni sistem postaje manje otporan upravo u trenutku kada je pod najvećim stresom - objašnjava on. 

Dr. Lo Monaco ističe da male promjene u jutarnjoj rutini mogu doista napraviti razliku. Prvi korak je usporavanje.

- Ako možete, budite se postupno i dajte sebi dovoljno vremena da se spremite bez žurbe. Umjesto oštrog, neugodnog tona alarma, isprobajte alarm koji se temelji na svjetlosti i nježno vas budi - napomenuo je on.

Također je pozvao ljude da preispitaju jutarnju tjelovježbu.

- Izbjegavajte intenzivne treninge u prvih 30 minuta nakon buđenja i nemojte odmah trčati gore-dolje po stepenicama. Sve to dodaje nepotreban stres vašem srcu u najgorem mogućem trenutku - rekao je.

Osim jutarnjih navika, dosljedno kvalitetan san i ustaljeno vrijeme buđenja mogu s vremenom pomoći u regulaciji tjelesnog odgovora na stres.

Osobama u rizičnim skupinama praćenje krvnog pritiska i varijabilnosti srčanog ritma svakog jutra može ukazati na rane znakove upozorenja prije nego što se razviju u nešto ozbiljnije.

Dr. Lo Monaco zaključio je da je razumijevanje obrazaca vlastitog tijela ključno za brigu o sebi i zaštitu zdravlja.

- Prevencija nije pasivna. Ona je strateška, osobna i temelji se na razumijevanju vlastite biologije. Promjenom jutarnjih navika možemo početi štititi svoja srca, umjesto da im potiho nanosimo štetu - istakao je dr. Lo Monaco.