Većina nas vjeruje da su najpametniji ljudi ujedno i oni koji rijetko griješe. Međutim, sve više istraživanja pokazuje da sposobnost donošenja dobrih procjena možda nema toliko veze s inteligencijom koliko s mnogo manje uočljivom osobinom – spremnošću da priznamo da možda nismo u pravu.

Ljudi koji najčešće donose dobre odluke nisu nužno oni s najvišim IQ-om. Istraživanja pokazuju da ih karakterizira još jedna osobina - spremnost da saslušaju nove argumente i promijene svoje mišljenje kada to činjenice zahtijevaju, a psiholozi to nazivaju intelektualnom skromnošću. Drugim riječima, radi se o ljudima koji su spremni reći: "Možda griješim."

Prema istraživanjima, intelektualna poniznost ne znači nesigurnost ili nedostatak samopouzdanja. Naprotiv, takve osobe žele biti u pravu, ali ne pripisuju svoje samopoštovanje svakom mišljenju koje imaju. Stoga mogu promijeniti svoj stav bez osjećaja da su nešto izgubile.

Studija Bostonskog koledža iz 2025. godine otkrila je da ljudi koji uspiju odvojiti svoj identitet od svojih uvjerenja imaju tendenciju da imaju bolju prosudbu i veće psihičko blagostanje. Oni promjenu mišljenja ne doživljavaju kao lični poraz, već kao priliku da nauče nešto novo.

Takve osobe često postavljaju pitanja umjesto da odmah ponude odgovore. Ne boje se reći da nešto ne znaju. Spremni su promijeniti mišljenje kada čuju uvjerljive argumente i ne osjećaju potrebu da po svaku cijenu dobiju raspravu.

Iako ove osobine možda ne privlače toliko pažnje kao samouvjeren izgled i glasan glas, istraživanja pokazuju da mogu doprinijeti tačnijoj percepciji stvarnosti i donošenju mudrijih odluka tokom života.