Žene u pedesetim godinama koje se inače osjećaju dobro rijetko pomisle na zdravlje srca kod žena kao na nešto o čemu posebno trebaju brinuti. Pretjerana briga nikome ne pomaže, ali činjenica je da se kardiovaskularni sistem s godinama mijenja, htjele mi to ili ne.

- Kako starimo, kardiovaskularni sistem se mijenja. Arterije obično postaju kruće, krvni pritisak raste, a u arterijama se s vremenom može nakupljati plak - kaže za Parade kardiolog dr. Alberto Morales, prenosi Krstarica.com.

Rizik od srčanih bolesti zato raste s godinama. Uz promjene na arterijama, dodaje dr. Morales, dolazi i do metaboličkih promjena: povišenog holesterola, inzulinske rezistencije, drugačijeg rasporeda tjelesne masnoće i pojačanih upalnih procesa. Sve to zajedno povećava rizik.

Te promjene mogu na kraju dovesti do srčanih bolesti, koje su i dalje među vodećim uzrocima smrti kod žena, napominje dr. Morales. Zdrave navike mogu smanjiti taj rizik, a dvoje kardiologa izdvojilo je jednu popodnevnu naviku koje bi se žene starije od 50 godina trebale odreći.

Dr. Niša Parik, direktorica kardiovaskularne medicine Instituta za žensko zdravlje Kac, kaže da rizik od srčanih bolesti raste kod svih žena kako stare. Faktori rizika s godinama se gomilaju – visok krvni pritisak, povišen holesterol, višak kilograma, predijabetes i dijabetes.

Srčani mišić zbog toga može zadebljati i teže se opuštati, dok arterije postaju kruće i podložnije stvaranju plaka.

- S vremenom te promjene mogu dovesti do zatajenja srca, srčanog udara i moždanog udara - objašnjava ona.

Menopauza predstavlja dodatni faktor. Dr. Morales objašnjava da estrogen ima zaštitnu ulogu za srce, a ta zaštita slabi kada nivo estrogena padne.

Ako je žena tokom trudnoće imala preeklampsiju, gestacijski dijabetes ili prijevremeni porod, dr. Parik kaže da je potrebna posebna pažnja jer su ta stanja povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.

Na pitanje šta bi trebalo izbaciti iz popodnevne rutine, oba kardiologa daju isti odgovor - sjedenje i odmaranje odmah nakon jela.

- Umjesto da sjedite dok probavljate hranu, preporučujem šetnju od 10 do 15 minuta nakon obroka. Nivo šećera u krvi i masnoća u krvi obično naglo poraste nakon jela, pa je kretanje u tom periodu jednostavna i zdrava navika - kaže dr. Morales.

Skokovi inzulina posebno su izraženi nakon slatkiša, dodaje dr. Parik, pa kratka šetnja može biti posebno korisna nakon popodnevnog deserta.

Nekoliko minuta hodanja ne zahtijeva posebnu opremu, termin niti posebnu motivaciju, što ovu naviku čini jednostavnom za svakodnevno održavanje.

Oba kardiologa naglašavaju da je sjedilački način života faktor rizika za srčane bolesti. To potvrđuje i naučna analiza iz 2025. godine, objavljena u časopisu Medicine, koja je pokazala da duže gledanje televizije povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Isto istraživanje pokazalo je i da fizička aktivnost može smanjiti taj rizik.

- Ako kratka šetnja nakon jela ne postane navika, s vremenom se može povećati unos hrane uz manje kretanja, što može dovesti do povećanja tjelesne težine. S godinama se kilogrami često nakupljaju oko stomaka, gdje mogu biti posebno nepovoljni za zdravlje srca - kaže dr. Parik.

Dr. Morales ističe da je jedan od najboljih načina zaštite srca uključivanje fizičke aktivnosti u svakodnevni život, sve dok ona ne postane automatski dio rutine. Kratka šetnja nakon ručka ili popodnevnog obroka idealan je primjer.

Kada je riječ o samom obroku, dr. Parik preporučuje šaku orašastih plodova i voće. Takav međuobrok ne zahtijeva posebnu pripremu, a sadrži brojne sastojke korisne za zdravlje srca.

Orašasti plodovi i voće bogati su vlaknima i antioksidansima, dok su orašasti plodovi dobar izvor nezasićenih masti, koje mogu pomoći u održavanju zdravog nivoa holesterola i smanjenju upalnih procesa. Osim toga, mogu duže održavati osjećaj sitosti.

- Na mnoge faktore rizika za srčane bolesti može se utjecati zdravom ishranom i kretanjem. Nikada nije kasno za promjene koje će unaprijediti zdravlje srca i produžiti život - zaključuje dr. Parik.

Kratka šetnja nakon obroka jednostavna je promjena koja može postati dio svakodnevne rutine i doprinijeti zdravijem načinu života.