Iako mnogi dvorište uređuju bujnim rastinjem kako bi stvorili prijatan ambijent, pojedine biljke i gusto zelenilo mogu privući neželjene goste poput zmija, jer im pružaju idealne uvjete za skrivanje i pronalazak hrane.

Zmije ne dolaze u blizinu ljudi zato što ih privlači čovjek, već zato što prate svoj plijen i traže pogodne uvjete za život. Kada oko staza i terasa sadite patuljastu kleku, razgranate hoste ili slično gusto rastinje, time zapravo stvarate povoljne uvjete za glodare i veće insekte koji dolaze u potrazi za hranom i sigurnim zaklonom. Nakon njih, sasvim prirodno, dolaze i zmije koje prate svoj izvor hrane.

S obzirom na to da su hladnokrvne životinje, zmijama odgovaraju mjesta s ujednačenom temperaturom. Debeli slojevi opalog lišća i duboki hlad ispod grmlja pružaju im zaklon tokom vrućih ljetnjih mjeseci i štite ih od pregrijavanja.

Ako im takav prostor istovremeno nudi i hranu i zaklon, nemaju razloga da ga napuste. 

Jedna od biljaka koja se najčešće spominje kao problematična jeste patuljasta kleka (Juniperus horizontalis), kao i razne vrste niskih ukrasnih četinara koje se brzo šire po tlu. Njihove guste grane lako stvaraju zaklonjen prostor blizu zemlje.

Osim toga, bršljan koji se širi po zidovima i temeljima kuće takođe može da posluži kao sklonište manjim životinjama.

Prema istraživanjima iz područja prostorne ekologije, zmije zaista češće biraju staništa s gustom vegetacijom jer im ona pružaju zaštitu i stabilne mikroklimatske uvjete, ali i privlače njihov plijen.

Iako neki preporučuju uklanjanje takvih biljaka iz dvorišta, umjesto radikalnih zahvata stručnjaci navode jednostavne mjere održavanja. Potrebno je redovno kositi travu i uklanjati korov, orezivati gusto rastinje i donje grane grmlja kako ne bi dodirivale tlo, ukloniti gomile drva i građevinskog otpada i održavati dvorište preglednim.

Sadnja aromatičnih biljaka poput nevena, limunove trave ili lavande često se spominje kao prirodna zaštita, iako njihova efikasnost u odbijanju zmija nije naučno potvrđena.