Preventivni zdravstveni pregledi su nešto što mnogi ljudi zaboravljaju napraviti, a od vitalne su važnosti. Kao što u svom rasporedu imate zakazane odlaske kod frizera, kozmetičarke, u kino, tako bi trebala planirati i kontrolu kod ljekara.

Pročitajte zašto bi upravo ovih osam pregleda svaka žena trebala napraviti i koliko često.

Zašto? Visok holesterol može biti nasljedan, pa ako u vašoj porodičnoj anamnezi postoji, trebaš ga kontrolisati.

Visoki holesterol povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara. Faktori rizika su pušenje i višak kilograma, ali i mnoge osobe koje su vitke imaju povišen holesterol, tako da je dobra ideja otići na testiranje svakih pet godina.

Ako imate simptome celijakije, kao što je intolerancija na gluten, umor, gubitak kilograma ili sindrom iritabilnog crijeva, tražite svog ljekara porodične medicine da napravi test krvi.

Ako neko iz porodice ima problema s crijevima, zatražite test i ako nemate simptome. 

Bris grlića vrata maternice otkriva promjene u stanicama vrata maternice, koje ako se ne liječe mogu napredovati u rak vrata maternice.

Žene između 25 i 49 godina trebaju se testirati jednom u tri godine.

Žene mlađe od 25 godina, koje imaju bolan seksualni odnos ili krvarenje nakon seksa trebaju taj problem reći svom ginekologu. Najbolje vrijeme za posjet ginekologu je sredina ciklusa.

Ranim otkrivanjem može se spriječiti melanom. Samopregled treba obaviti svaka tri mjeseca. Slijedi ABCDE vodič: A za asimetričan (ne bi trebao biti), B za granicu (ne bi trebao biti zupčast), C za boju (sve promjene?), D za promjer (veći od 7 mm?) I E za evoluciju (Je li se promijenio?). Ako je tako, posjeti svog ljekara opće prakse.

Ako imate simptome koji uključuju često uriniranje i osjećaj žeđi, gubitak težine bez razloga i umor, traži svog ljekara opšte prakse da napravi test urina.

Dijabetes se može razviti bilo kada u životu, ali dijabetes prate izraženi simptomi tako da nije potrebna kontrola, ako nema simptoma.

Seksualno aktivne žene trebaju se testirati na spolno prenosive bolesti jer mnoge od njih nemaju izražene simptome.

Koliko često? Ako često mijenjate partnere, kontrolišite se svaki mjesec. Ako si u monogamnom odnosu, oba partnera se trebaju pregledati na početku.

Ako primijetite neuobičajeni iscjedak, nelagodu, pritisak u abdomenu ili simptome slični gripi ili groznici koji ne prolaze, obratite se ljekaru.

Dojke se mijenjaju tokom ciklusa, ali ako se promijene na neuobičajen način, treba posjetiti ljekara. Ključni dio prevencije zloćudnih bolesti dojke je samopregled dojke s kojim svaka žena treba započeti od 20. godine i provoditi ga jednom mjesečno između 5. i 10. dana menstrualnog ciklusa.

Ultrazvučni pregled je još najpouzdanija metoda pregleda u svim dobnim skupinama, a posebno kod mladih žena. Hoće li kontrolni pregled biti nužan svake godine ili svake dvije ili tri ovisi o rezultatima prvog pregleda.

Žene koje uzimaju oralne kontraceptive svakako trebaju jedanput na godinu uraditi i ultrazvučni pregled dojki kao i visokorizične žene koje u porodici imaju vrlo bliskog člana, npr. majku koja je od raka dojke oboljela prije 50. godine.

Dob od 40-ak godina uzeta je kao početak mamografskih snimanja jer u previše gustim dojkama kakve imaju mlade žene mamografija ne može vidjeti dobro i ne može s pouzdanjem tvrditi da su dojke zdrave.

Nikada nije prerano provjeravati visoki krvni pritisak. Pogotovo, osobe s prekomjernom težinom, porodičnom anamnezom ili ko pije puno alkohola. Koliko često?

Svakih pet godina ili ranije, ako često osjećate slabost, vrtoglavicu, zamagljen vid, mučninu ili nesigurnost.