U blizini obale Antalije, jednog od najpoznatijih ljetovališta na Turskoj rivijeri otkriven je izuzetno dobro očuvan brodolom koji datira iz kasnog helenističkog do ranog rimskog perioda.

Pronađen na dubini od 33 do 46 metara, u moru kod Adrasana u okrugu Kumluca, ovaj brodolom stručnjaci nazivaju revolucionarnim otkrićem u svjetskoj podvodnoj arheologiji. Njegov teret, keramički tanjiri, zdjele i poslužavnici, ostao je gotovo netaknut i nakon 2.000 godina provedenih pod morem.

"Ceramic Shipwreck" (Keramička olupina) prevozio je teret stotina komada istočne sigilatne keramike – vrste finog crvenog keramičkog posuđa koje se u antičko doba masovno proizvodilo širom Mediterana.

Otkriće je izazvalo oduševljenje u naučnoj zajednici jer su posude izuzetno dobro očuvane, s oko 25 različitih dizajna. Tokom transporta, keramika je pažljivo premazivana sirovom glinom koja je služila kao zaštitni sloj, a posude su slagane jedna na drugu. Upravo zahvaljujući toj drevnoj tehnici, ostale su gotovo netaknute pod slojevima morskog pijeska čak i nakon 2.000 godina. Smatra se da "Keramička olupina", po stepenu očuvanosti, nema presedana u svijetu.

Ministar kulture i turizma Republike Turske, Mehmet Nuri Ersoy, koji je lično zaronio kako bi pregledao brodolom, izjavio je: "Tanjiri i zdjele sačuvali su svoju originalnu boju i teksturu površine, pružajući dragocjene informacije o tehnikama proizvodnje i pakovanja prije 2.000 godina."

Ersoy je olupinu opisao kao "otkriće od izuzetne vrijednosti, ne samo za Tursku, već i za zajedničku kulturnu baštinu cijelog čovječanstva", te naglasio da se artefakti trenutno pažljivo konzerviraju u regionalnoj laboratoriji za restauraciju i konzervaciju.

Kako bi podijelila izuzetno otkriće "Keramičke olupine" s ostatkom svijeta, Turska planira otvoriti Muzej podvodne arheologije Mediterana u regiji Kemer-Idyros. Prema riječima ministra Ersoya, ovaj muzej odražava viziju Turske usmjerenu ka očuvanju i promociji kulturne održivosti.

Faza projektovanja je završena, a izgradnja počinje ovog mjeseca. Također, u okviru projekta "Noćni muzeji", Arheološki muzej u Antaliji tokom ljeta će biti otvoren za posjetioce sve do 22 sata. Dio muzejske postavke bit će posvećen podvodnoj arheologiji, s ciljem obogaćivanja posjetilačkog iskustva i širenja svijesti o značaju očuvanja kulturne baštine pod morem.

Turska je, dosljedna svojoj posvećenosti zaštiti kulturnog naslijeđa, postala svjetski lider u arheologiji. U okviru projekta "Naslijeđe za budućnost", 2024. godina je proglašena "Zlatnim dobom arheologije", a aktivnosti iskopavanja proširene su na čitavu zemlju i sva godišnja doba. Zahvaljujući ovom programu, broj arheoloških iskopavanja dosegao je 765 u prošloj godini, s ambicioznim ciljem da dosegne 800 do 2026. godine.

Vizija očuvanja turskog kulturnog naslijeđa obuhvata i podmorje, čime Turska postaje lider u podvodnoj arheologiji. Do 2025. godine pokrenuta su četiri iskopavanja po predsjedničkom dekretu, tri muzejska podvodna iskopavanja i tri dodatna istraživačka projekta, što potvrđuje dosljedan i organiziran pristup pomorskim istraživanjima.

Ministar Ersoy izjavio je: "Na dionici od Patare do Mersina već je otkriveno više od 400 brodoloma. Naši istraživači u tim regijama rade s izuzetnom stručnošću i predanošću. Ova otkrića imaju neprocjenjivu naučnu, ali i turističku vrijednost."

Svaka olupina pruža novi uvid u pomorsku historiju Turske. Kombinacija podvodne arheologije i bogatih prirodnih ronilačkih lokaliteta pretvara Tursku u globalno središte za ronjenje i istraživanje mora. Posebno Egejska obala i Turska rivijera privlače ronioce zahvaljujući povoljnim temperaturama mora tokom cijele godine, stotinama certificiranih ronilačkih centara i iskusnim instruktorima.

Kaş u Antaliji, jedan od deset najboljih ronilačkih lokaliteta na svijetu. Fethiye i Bodrum u Muğli, gdje se spajaju Egejsko i Sredozemno more, te Çanakkale, dom Povijesnog podvodnog parka Galipolje, izdvajaju se kao najživopisnije ronilačke destinacije na ovim obalama.

Institucije poput Muzeja podvodne arheologije u Bodrumu imaju ključnu ulogu u predstavljanju podvodnih otkrića javnosti u Turskoj. Među najvažnijim iskopavanjima koja se provode po predsjedničkom dekretu, "Keramička olupina" već sada privlači pažnju kao buduće globalno središte arheologije i nezaobilazna atrakcija za sve koji žele otkriti tajne iz dubina mora.