Albert Einstein je strastveno osvajao svoju prvu suprugu Milevu Marić, protivno željama svoje porodice, i njih dvoje su imali turbulentan, ali intelektualno bogat odnos koji su zabilježili za potomstvo u svojim pismima .

Ljubavna pisma Einsteina i Marić inspirisala su kratki film Moja mala vještica. Neki historičari su čak sugerirali da je Marić - koja se također školovala u fizici - doprinijela Einsteinovom ranom radu, tvrdnja koja je žestoko osporavana i, čini se, slabo potkrijepljena.

Pisma – napisana između 1897. i 1903. godine, a otkrivena tek 1987. godine, otkrivaju mnoštvo ranije nepoznatih detalja o Marić i njenom braku. Dok je kontroverza oko Milevinog utjecaja na Einsteinove teorije bjesnila među akademicima i gledaocima kontroverznog PBS-ovog dokumentarca Einsteinova žena, skandalozni lični predmet u pismima dobio je mnogo veću medijsku pažnju. Kako se odnos Einsteina i Mileve pogoršavao, a oni su pokušavali da ga zalijepe "selotejpom" zbog svoje djece, Einsteun je napisao okrutnu listu "uvjeta" koje njegova supruga mora prihvatiti:

Pobrinut ćeš se:

Da su moja odjeća i rublje u dobrom stanju.

Da ću svoja tri obroka redovito dobivati ​​u svojoj sobi.

Da moja spavaća i radna soba budu uredne, a posebno da moj radni stol bude spreman samo za mene.

2. Odreći ćeš se svih ličnih odnosa sa mnom ako oni nisu potrebni iz društvenih razloga. Konkretno, odreći ćeš se:

Da sjedim u kući s tobom.

Da zajedno putujemo ili idemo na izlet.

3. Pridržavat ćeš se sljedećih stvari u našem odnosu:

Od mene nećeš očekivati ​​nikakvu intimnost, niti ćeš mi bilo što predbacivati.

Prestat ćeš razgovarati sa mnom ako to zatražim od tebe.

Napustit ćeš moju spavaću ili radnu sobu odmah bez protesta ako to zatražim.

Obvezuješ se da me nećeš omalovažavati pred našom djecom, ni riječima ni ponašanjem.

Iako je možda nepravedno suditi o nečijem karakteru na osnovu njegovih najočitijih nedostataka, nemoguće je ovo pročitati bez osude. Iako je Einstein pokušao sačuvati brak, ali kada su se zauvijek razišli, nije dugo oplakivao Milevin gubitak. Manjit Kumar nam u knjizi "Quantum: Einstein Bohr i velika debata o prirodi stvarnosti" kaže da je "Mileva pristala na njegove zahtjeve i Einstein se vratio":

- Nije moglo potrajati. Krajem jula, nakon samo tri mjeseca u Berlinu, Mileva i dječaci vratili su se u Zürich. Dok je stajao na peronu mašući u znak pozdrava, Einstein je plakao, ako ne za Milevom i uspomenama na ono što je bilo, onda za svoja dva sina koji su odlazili. Ali u roku od nekoliko sedmica sretno je uživao živeći sam "u svom velikom stanu u neometanom miru".

Veoma je cijenio svoju samoću. Još jedna primjedba pokazuje njegove poteškoće u ličnim odnosima. Iako se na kraju zaljubio u svoju rodicu Elsu i konačno razveo od Mavić da bi se njome oženio 1919. godine, i taj brak je bio problematičan. Elsa je umrla 1936. godine, ubrzo nakon što se par preselio u SAD. Nedugo nakon njene smrti, Einstein je napisao: "Izuzetno sam se dobro navikao na život ovdje. Živim kao medvjed u svojoj jazbini... Ova medvjeđa opuštenost je dodatno pojačana smrću moje drugarice, koja je bila bolja s drugim ljudima nego ja".

Einsteinovi lični neuspjesi bi mogli proći bez mnogo komentara da nije, poput svog heroja Gandhija, uzdignut na status "sekularnog sveca". Pa ipak, upravo su lične nedosljednosti, slabosti i sitničavi, čak i nevjerovatno bezosjećajni trenuci, ono što živote mnogih poznatih ličnosti čini zanimljivim, iako i zbunjujućim. Kao što kaže John Stachel, fizičar i dobar poznavalac rada i života velikog naučnika: "Od Einsteina je napravljen preveliki idol. On nije idol - on je čovjek, a to je mnogo zanimljivije."