Iranski pregovarački stav se naglo pooštrio od početka rata, a Revolucionarna garda ima sve veći utjecaj na donošenje odluka, te će zahtijevati značajne ustupke od Sjedinjenih Država ako posrednički napori dovedu do ozbiljnih pregovora, rekla su tri visoka izvora u Teheranu.

U bilo kakvim razgovorima sa SAD-om, Iran ne bi samo zahtijevao kraj rata, već i ustupke koji su vjerovatno crvene linije za američkog predsjednika Donalda Trumpa - garancije protiv budućih vojnih akcija, kompenzaciju za ratne gubitke i formalnu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, rekli su izvori Reutersa.

Iran bi također odbio pregovarati o bilo kakvim ograničenjima svog programa balističkih raketa, rekli su, pitanje koje je bilo crvena linija za Teheran tokom razgovora koji su se vodili kada su SAD i Izrael pokrenuli napad prošlog mjeseca.

Trump je u ponedjeljak rekao da je Washington već imao "vrlo, vrlo snažne razgovore" s Teheranom više od tri sedmice nakon početka rata, ali je Iran to javno demantovao. Tri visoka izvora rekla su da je Iran imao samo preliminarne razgovore s Pakistanom, Turskom i Egiptom o tome da li postoje temelji za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o okončanju rata.

Jedan evropski zvaničnik rekao je u ponedjeljak da, iako nije bilo direktnih pregovora između Irana i SAD-a, Egipat, Pakistan i zemlje Perzijskog zaljeva prenose poruke. Pakistanski zvaničnik i drugi izvor također su u ponedjeljak rekli da bi se direktni razgovori o okončanju rata mogli održati u Islamabadu ove sedmice.

Ako se takvi razgovori organizuju, Iran bi poslao predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa i ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija da prisustvuju, rekla su tri iranska izvora, upozoravajući da će sve odluke u konačnici biti na tvrdokornoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.

Tri visoka izraelska zvaničnika također su u utorak rekla da, iako se činilo da je Trump odlučan postići dogovor, smatraju malo vjerovatnim da će Teheran pristati na američke zahtjeve, za koje vjeruju da će uključivati ​​okončanje iranskog programa balističkih raketa i nuklearnog programa. Iranska upotreba balističkih projektila i njegova sposobnost da efikasno zatvori Hormuški moreuz, kroz koji obično protiče oko petine svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, bili su njihovi najefikasniji odgovori na američko-izraelske napade.

Analitičari kažu da se Iran nije mogao složiti da odustane od ovih napada, a da se ne ostavi bespomoćnim od daljnjih napada.

Iranski stratezi možda također nisu voljni vjerovati sporazumima sa SAD-om i Izraelom nakon što su napadnuti nakon ranijeg sporazuma prošle godine, uprkos tome što su bili uključeni u pregovore koji su tada bili aktuelni. Također su posmatrali kako Izrael nastavlja napadati Liban i Gazu nakon prekida vatre tamo.

Unutar Irana, domaće brige također ograničavaju Teheranov manevarski prostor u pregovorima, rekli su visoki iranski izvori.

Ove zabrinutosti uključivale su veći utjecaj Revolucionarne garde, neizvjesnost na vrhu sistema, s obzirom na to da se novi vrhovni vođa Mojtaba Hamnei još nije pojavio na fotografijama ili video snimcima od svog imenovanja, te javnu naraciju o otpornosti u ratu.