Najveća kanadska aviokompanija saopćila je da obustavlja letove za Kubu zbog nestašice avionskog goriva na ostrvu – potez koji dolazi usred, kako se navodi, američki orkestriranog pritiska na snabdijevanje zemlje naftom, što je Havanu primoralo da uvede racionalizaciju u zdravstvu, saobraćaju i školstvu, piše CNN.

Air Canada je saopćio da je u ponedjeljak obustavio redovne letove za Kubu, ali da će obaviti tzv. "ferry letove" kako bi preuzeo oko 3.000 putnika koji se trenutno nalaze u toj zemlji i vratio ih kući. Neke druge aviokompanije poručile su da će nastaviti s letovima ka toj karipskoj državi, ali uz izmjene u logistici.

- Za preostale letove, Air Canada će ukrcavati dodatne količine goriva i, po potrebi, praviti tehnička slijetanja radi dopune goriva na povratku -  saopćila je kompanija, koja u prosjeku obavlja 16 sedmičnih letova za Kubu.

Španske aviokompanije Iberia i Air Europa navele su da će nastaviti letove ka ostrvu, ali da će letovi iz Madrida za Havanu morati slijetati u Dominikanskoj Republici radi dopune goriva. U međuvremenu, American Airlines, Delta Air Lines i Aeromexico rekli su za CNN da će nastaviti operacije, pri čemu je American naveo da njihovi avioni mogu ponijeti dovoljno goriva za povratne letove.

Ovakav razvoj događaja dolazi dok SAD pokušavaju spriječiti dugogodišnjeg komunističkog rivala, Havanu, da dobija isporuke nafte od regionalnih saveznika – potez koji je dodatno produbio dugotrajnu krizu s gorivom na karipskom ostrvu.

U nedjelju je Kuba upozorila aviokompanije da mlazno gorivo neće biti dostupno od 10. februara do 11. marta.

Prema podacima Kubanskog nacionalnog zavoda za statistiku i informacije, Kuba je 2025. godine ugostila više od 754.000 posjetilaca iz Kanade – više nego iz bilo koje druge zemlje. Te godine zemlju je posjetilo i više od 110.000 turista iz SAD-a, preko 56.000 iz Meksika i 46.000 iz Španije.

Udar na turistički sektor uslijedio je nakon najave Havane da će u bolnicama racionalizovati resurse i prioritet dati hitnim medicinskim slučajevima, u okviru nacionalnih mjera štednje kao odgovora na energetsku krizu.

Prema tim mjerama, boravci u bolnicama i operativni zahvati bit će ograničeni kad god je to moguće. Među ostalim hitnim mjerama koje je vlada najavila su skraćivanje školskih sati, odgađanje velikih sportskih i kulturnih događaja te smanjenje saobraćajnih usluga.

Smanjene zalihe goriva dovele su i do čestih nestanaka struje te dugih redova na benzinskim pumpama širom zemlje.

Kubanski zvaničnici tvrde da su za energetsku krizu u velikoj mjeri krive postojeće američke ekonomske sankcije, dok kritičari ukazuju i na nedovoljna ulaganja vlade u infrastrukturu.

Zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Carlos Fernández de Cossío rekao je prošle sedmice za CNN da je vlada spremna na "značajan" dijalog sa SAD-om kako bi se riješile razlike, ali da nije spremna razgovarati o promjeni režima.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Kuba može izbjeći potpunu obustavu isporuka ukoliko postigne "dogovor" sa SAD-om, koji bi potencijalno uključivao povrat imovine oduzete kubanskim izbjeglicama nakon revolucije 1959. godine.

- (Ove mjere imaju za cilj) značajno očuvanje ključnih usluga, reorganizaciju kapaciteta, koncentraciju resursa tamo gdje su najpotrebniji i osiguravanje kontinuiteta usluga za stanovništvo - izjavio je u ponedjeljak ministar zdravstva José Angel Portal Miranda.

Trump je također pozvao Meksiko da obustavi isporuke nafte Kubi, ali je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum poručila da želi pronaći diplomatsko rješenje kako bi njena zemlja mogla nastaviti slati naftu ostrvu bez suočavanja s američkim carinama.

- Ova sankcija koja se nameće zemljama koje prodaju naftu Kubi je veoma nepravedna, veoma nepravedna. To nije ispravno, jer sankcije koje pogađaju narod nisu ispravne. Neko se može slagati ili ne slagati s režimom na Kubi, ali narod nikada ne bi smio biti pogođen - rekla je Sheinbaum.

Meksiko je tradicionalno drugi najveći snabdjevač Havane naftom nakon Venecuele – ali su isporuke iz Caracasa već poremećene nakon hapšenja predsjednika Nicolása Madura od strane američkih specijalnih snaga, što doprinos Meksika čini još važnijim.

Meksička vlada je u nedjelju poslala više od 800 tona humanitarne pomoći Kubi, a Sheinbaum je obećala da će podrška biti nastavljena.

- Pomoći ćemo narodu Kube, kao što smo uvijek pomagali ljudima u potrebi - naglasila je.

Rusija, dugogodišnji saveznik Kube, saopćila je u ponedjeljak da je situacija u toj zemlji "zaista kritična".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD da provodi "gušenje" Kube. Kazao je da Moskva razmatra načine da riješi problem ili barem pruži pomoć.

- U intenzivnom smo kontaktu s našim kubanskim prijateljima putem diplomatskih i drugih kanala - poručio je.