Još jedan spor oko teritorije potresa ionako narušen odnos između SAD-a i Kanade – i ovaj put nije rezultat prijetnje Donalda Trumpa da će svog sjevernog susjeda pretvoriti u 51. saveznu državu.

Ove sedmice je kanadski lider Mark Carney ponovo pozvao Trumpa da "poštuje kanadski suverenitet", nakon što je Financial Times objavio da su se zvaničnici State Departmenta od prošlog aprila tri puta sastali s liderima grupe koja želi da se provincija Alberta otcijepi od Kanade, piše CNN.

Grupa, pod nazivom Alberta Prosperity Project, zalaže se za referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi jednog od njenih lidera na mreži X, planira da od američkog Ministarstva finansija zatraži kreditnu liniju od 500 milijardi dolara kako bi se "podržao prelazak na slobodnu i nezavisnu Albertu".

Zvaničnik Bijele kuće umanjio je ulogu SAD-a u izjavi za CNN, rekavši da se "administracija sastaje s brojnim grupama civilnog društva. Nikakva podrška niti obaveze nisu iskazane".

Ipak, izvještaji su izazvali novi val bijesa u Kanadi, koja pokušava nastupiti jedinstveno protiv carina i teritorijalnih prijetnji Trumpove administracije.

Lider Britanske Kolumbije, susjedne provincije, uporedio je aktivnosti albertske grupe s "izdajom".

Evo šta znamo o pokretu za nezavisnost Alberte i vjerovatnoći da se ta provincija odvoji od ostatka Kanade.

Alberta je naftom bogata provincija u zapadnoj Kanadi, približno veličine Teksasa.

U njoj živi oko pet miliona ljudi, a kroz provinciju se proteže planinski lanac Stjenovitih planina, kao i turističke destinacije poput Banffa i Lake Louisea.

Provincija ima jedinstven politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima.

Često nazivana "energetskom provincijom", Alberta ima naftne pijeske koji čine oko 84 posto ukupne proizvodnje sirove nafte u Kanadi.

Politički se smatra bastionom konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Calgary i Edmonton, progresivniji.

Premijerka Alberte Danielle Smith bila je bliska s Trumpom i drugim republikancima te je prošlog januara posjetila predsjednikov privatni klub Mar-a-Lago. To se dešavalo u trenutku kada su se njene kolege iz drugih provincija ujedinile protiv Trumpa i njegovih prijetnji aneksijom Kanade i podrivanjem njene ekonomije.

Separatisti u Alberti već dugo smatraju da njihovi interesi nisu adekvatno zastupljeni u glavnom gradu kanade Ottawi.

Tvrde da napori savezne vlade u borbi protiv klimatskih promjena koče naftnu industriju Alberte; da uplaćuju više nego što dobijaju nazad kroz savezne poreze; te da su njihove konzervativne vrijednosti potisnute od strane liberalnijih i brojnijih istočnih provincija.

- Zapadno otuđenje postoji još od konfederacije, a svakako od kada je Alberta postala provincija 1905. godine. Ono obično jača u periodima kada Albertanci osjećaju da Ottawa donosi odluke koje direktno štete njihovom načinu života - rekao je Michael Solberg, partner u strateškoj savjetodavnoj firmi New West Public Affairs i bivši politički saradnik u vladi nekadašnjeg premijera Stephena Harpera.

Savezne mjere zatvaranja tokom pandemije COVID-19 i više od decenije liberalne vlasti u Ottawi upravo su to izazvale, a tenzije su dodatno porasle kako se ostatak Kanade ujedinio u patriotizmu protiv Trumpa.

- Ubrzo nakon što su Carneyjevi liberali, nošeni talasom antitrumpovskog raspoloženja, pobijedili na saveznim izborima u aprilu 2025. godine, zakonodavno tijelo Alberte usvojilo je zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.

Međutim, separatistički pokret nema jasnog lidera niti strukturiranu kampanju i pokreće ga nekolicina glasnih aktivista, a uglavnom se širi putem interneta - pojasnio je Solberg.

Nijedna separatistička politička stranka trenutno nema mjesta u zakonodavnom tijelu Alberte.

Povratak Trumpa, pro-naftnog konzervativca, u Bijelu kuću dao je vjetar u leđa pokretu za otcjepljenje i, za neke, preoblikovao njegov krajnji cilj.

Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog ljeta, kojem je prisustvovao CNN, pristalice su nosile kape u MAGA stilu s natpisom "Make Alberta Great Again", hvaleći Trumpa kao "najveću prednost Sjeverne Amerike" i potencijalnog saveznika separatista.

Iako je većina prisutnih željela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su izrazili podršku drugoj mogućnosti: da Alberta postane 51. savezna država SAD-a.

U februaru se uz autoput između Calgaryja i Edmontona pojavio bilbord koji je pozivao prolaznike da poruče premijerki Smith da bi Alberta trebala "Pridružiti se SAD-u!", uz fotografiju njenog rukovanja s Trumpom. Bilbord je finansirala grupa s sloganom "Kanađani za 51. saveznu državu".

Visoki zvaničnici Trumpove administracije također su pokazali podršku Albertancima koji traže nezavisnost.

Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je da je Alberta "prirodan partner za SAD" u intervjuu za desničarsku TV stanicu Real America’s Voice prošle sedmice.

- Imaju ogromne resurse. Albertanci su vrlo nezavisan narod. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD ima - rekao je, dodajući da je čuo kako bi uskoro mogao biti održan referendum.

Bessent je tvrdio da Kanada ne dopušta Alberti izgradnju naftovoda prema Pacifiku i rekao: "Mislim da bismo im trebali dopustiti da se spuste u SAD".

- Vrlo je vjerovatno da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti- kaže je Solberg.

Samo dva puta ranije neka kanadska provincija održala je takav plebiscit, oba puta u frankofonom Quebecu. Posljednji put, 1995. godine, birači su tijesnom većinom odlučili da ostanu.

- Svi znakovi upućuju na referendum ove jeseni o tome da li Alberta treba ostati u Konfederaciji. Ulozi su veliki i počinje djelovati stvarno - rekao je Solberg.

Druga separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise za peticiju kojom bi zatražila od pokrajinske vlade raspisivanje referenduma, a neki sastanci privukli su veliki broj ljudi. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od birača s pravom glasa.

Ipak, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da podrška nezavisnosti Alberte ostaje relativno niska. Januarsko istraživanje Pollara Strategic Insightsa pokazalo je da bi samo 19 posto Albertanaca podržalo otcjepljenje.

Značajan dio onih koji podržavaju referendum mogli bi biti "simbolični separatisti", rekla je Lori Williams, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Mount Royal u Calgaryju.

Neki od ljudi koji su stajali u redovima da potpišu peticiju za referendum o otcjepljenju rekli su da su to učinili samo kako bi poslali poruku Ottawi i osigurali Alberti jaču pregovaračku poziciju.

Druga građanska peticija protiv otcjepljenja već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.

Među najglasnijim kritičarima te ideje su autohtone zajednice, čiji su ugovori s kanadskom državom stariji od same provincije Alberte. Pod pritiskom tih zajednica, vlada je u zakon o referendumu dodala odredbu koja garantuje njihova ugovorna prava bez obzira na ishod.

Smith, liderica provincije, izjavila je da ne podržava otcjepljenje, ali je odbila osuditi one koji ga zagovaraju, nazivajući njihove pritužbe "legitimnim".

Čak i ako bi referendum prošao, proces otcjepljenja bio bi "izuzetno složen i destabilizirajući", rekao je Solberg.

- Ne postoji jasan plan kako bi otcjepljenje izgledalo, posebno s obzirom na pitanja da li je krajnji cilj potpuna nezavisnost ili pridruživanje SAD-u.

To su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni - zaključio je Solberg.