Nakon što je godinu dana proveo kritizirajući, vrijeđajući i prijeteći evropskim čelnicima, američki predsjednik Donald Trump sada otkriva vrijednost prijatelja na strateški važnim mjestima, ali samo ako posjeduju vojnu imovinu koju može iskoristiti.

Dok se Trump žali da su ga tradicionalni američki saveznici iznevjerili u ratu protiv Irana, neki evropski dužnosnici osjećaju zluradost, osjećaj za koji su djed i baka Donalda Trumpa iz Njemačke vjerovatno znali izvornu riječ: "Schadenfreude", piše Politico.

Američko-izraelski rat protiv Irana bio bi znatno lakši u početnim danima da britanski premijer Keir Starmer nije uskratio dopuštenje američkim bombarderima za polijetanje iz zračnih baza u Ujedinjenom Kraljevstvu, požalio se Trump ove sedmice.

Starmer, međutim, ostaje čvrst u svom stavu, odbijajući odobriti bilo što osim "odbrambenih" operacija iz objekata Kraljevskog ratne avijacije.

Slično postupa i španski premijer Pedro Sánchez, koji osuđuje operaciju na Bliskom istoku kao kršenje zakona i odbija dopustiti polijetanje američkih aviona s aerodroma pod njegovom kontrolom, čime je izazvao Trumpov bijes.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, uvijek kritičan prijatelj, nazvao je rat opasnim, upozorivši da nije u skladu s međunarodnim pravom i da ga se ne može podržati.

Raskol prijeti eskalacijom u veliki trgovinski sukob između Sjedinjenih Država i Evropske unije, dok je mitski "poseban odnos" između Ujedinjenog Kraljevstva i Amerike na aparatima, upravo uoči 250. godišnjice nezavisnosti SAD-a.

- Ovdje nemamo posla s Winstonom Churchillom - rekao je Trump, objašnjavajući svoju frustraciju Starmerom.

- Predsjednik očekuje da će cijela Evropa - naravno, svi naši evropski saveznici - sarađivati u ovoj dugo željenoj misiji, ne samo radi Sjedinjenih Država, već i radi Evrope, kako bi se slomio odmetnički iranski režim koji ne prijeti samo Americi, već i našim evropskim saveznicima - rekla je glasnogovornica Bijele kuće.

Novinarima je rekla da je Španija "pristala sarađivati", no španska vlada je to odmah demantirala.

Ovakav čvrst stav evropskih čelnika označava prekretnicu, slično kao što je razorna invazija Iraka pod vodstvom Georgea W. Busha 2003. godinama narušavala transatlantsko povjerenje.

Napetosti oko novog sukoba na Bliskom istoku mogle bi se pokazati egzistencijalnima za zapadni savez, nakon 12 mjeseci koji su američko-europske odnose već doveli do tačke pucanja.

- Pretpostavljam da predsjednik Trump nije pokušao dobiti podršku NATO-a za rat u Iranu - možda je smatrao da se ne isplati - rekla je Emily Thornberry, predsjednica odbora za vanjske poslove britanskog parlamenta i dodala:

- Sumnjam da sada možda uči lekciju o vrijednosti široke baze saveznika.

Trumpov ratoboran pristup od povratka na dužnost u januaru 2025. teško je prihvatljiv mnogim dužnosnicima u Evropi.

Drastično je smanjio američku podršku Ukrajini i gurnuo Kijev prema nepovoljnom mirovnom sporazumu, kritizirao je "slabe" čelnike EU zbog neuspjeha u kontroli imigracije, zahtijevao predaju Grenlanda Americi, a sada napada Iran bez ikakvih konsultacija s ključnim saveznicima.

Sada kada su ti saveznici uznemireni i neskloni pridruživanju, Trump i njegovi pobornici nisu ništa manje osvetoljubivi nego što su bili Bushovi republikanci kada je Francuska odbila podržati rat u Iraku.

U utorak navečer, predsjednik je Sánchezovu vladu osudio kao "užasnu" i "neprijateljsku" zbog zabrane korištenja španskih zračnih baza za napad na Iran, zaprijetivši prekidom trgovine s četvrtim najvećom ekonomijom EU.

Sánchez je u srijedu uzvratio, insistirajući da neće popustiti.

- Nećemo zauzeti stav koji je protivan našim vrijednostima i načelima iz straha od tuđe odmazde - poručio je u televizijskom obraćanju.

Američki avioni za nadopunu goriva stacionirani u Španiji premješteni su u druge baze u Evropi, a jedan je dužnosnik za Politico rekao da su neki privremeno prebačeni u Francusku.

Američki ministar finansija Scott Bessent dodatno je napao Španiju, rekavši da je madridski "izrazito nekooperativan" stav ugrozio američke živote.

S druge strane, neki Evropljani ostaju u Trumpovoj milosti.

Njemački kancelar Friedrich Merz dobio je pohvale nakon što je zračna baza Ramstein stavljena na raspolaganje američkim snagama.

- Njemačka je bila sjajna. On je bio fantastičan - rekao je Trump, dodavši:

- Ne tražimo od njih da šalju vojnike na teren ili bilo što slično.

Prema visokom dužnosniku Bijele kuće, Trumpovo očekivanje pune evropske podrške nije nerealno jer je SAD i dalje ključan za NATO.

- Priznali su da je bio u pravu oko potrošnje - rekao je dužnosnik, misleći na prošlogodišnje obećanje članica NATO-a o povećanju odbrambenih budžeta.

- Još uvijek činimo puno za Evropu.

Dužnosnik je također umanjio važnost Trumpovog zahtjeva za Grenlandom, rekavši da "to za nas više nije problem".

No, ono što je možda novo je spoznaja u Washingtonu da Amerika nije toliko jaka bez svojih tradicionalnih saveza.

General Dan Caine, predsjednik Združenog stožera SAD-a, navodno je upozorio Trumpa da bi rat s Iranom bio opasniji bez podrške ključnih saveznika, a s tim su se složili i dužnosnici EU i američki saveznici u Zaljevu, koje je Trump također ignorirao.

- Sila koja je sigurna u stvarnost i legitimnost vlastite moći ne postupa tako prema ljudima ili drugim silama - rekla je Constance Stelzenmüller iz Brookings Institutiona.

Ona je kazala da "ono što Evropljane zaista brine dok sve ovo posmatraju je američka bahatost i prenaprezanje.

- Pomisao da bismo mogli svjedočiti samouništenju američke moći - mislim da je to ono što doista unosi strah u kosti čak i najkritičnijim saveznicima.

A razloga za strah ima. Velika Britanija, Francuska i Njemačka šalju svoje ratne brodove prema Bliskom istoku kako bi zaštitile vlastite interese, primjera radi nakon što je iranski dron pogodio britansku bazu na Kipru.

Međutim, svako vojno raspoređivanje na rubu eskalirajućeg rata nosi rizik da čak i "odbrambene" snage budu uvučene u sukob.

Tada na kocki neće biti samo američki ili izraelski životi.

- A to je velika odluka - zaključio je jedan evropski diplomat.