Evropskoj uniji će trebati najmanje još godinu dana da odluči kako će primijeniti svoje novo digitalno zakonodavstvo na ChatGPT, pokazuje analiza Politica.

Upotreba ovog alata umjetne inteligencije u Evropi naglo raste, a kompanija OpenAI je ovog mjeseca objavila da je ChatGPT dosegao važan prag za regulatorni nadzor – više od 120 miliona korisnika mjesečno koristi njegovu funkciju pretraživanja.

Međutim, Evropska komisija još nije odlučila kako tačno primijeniti Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT, koji bi trebao osigurati da velike internetske platforme smanje svoje rizike. Odluka se očekuje tek sredinom 2026. godine, potvrdio je visoki zvaničnik Komisije.

Ova situacija postaje svojevrsni test sposobnosti EU-a da se nosi s rizicima koje donose veliki jezički modeli – tehnologije koje postaju jednako uobičajene kao i internetske tražilice. No, DSA je napisan prije nego što je ChatGPT uopće postao mainstream, pa njegovi pojmovi ne obuhvataju jasno chatbotove, što Brisel dovodi u rizik da ponovo zakasni s reakcijom.

OpenAI je nedavno priznao da oko 1,2 miliona korisnika sedmično vodi razgovore s ChatGPT-om koji "upućuju na suicidalne namjere", dodajući da "u rijetkim slučajevima model ne reaguje onako kako bi trebao u osjetljivim situacijama".

- Za industriju naviknutu na dobrovoljne AI standarde, obavezni režim provjere koji donosi DSA biće hladan tuš - izjavio je Mathias Vermeulen, direktor briselske konsultantske agencije AWO.

- OpenAI će morati znatno podići ljestvicu i više neće moći samo kopirati ono što trenutno radi - istkanuo je.

Kompanija nije komentarisala te navode, već je uputila na svoje internetske stranice o usklađenosti s DSA-om, napominjući da se broj od 120 miliona odnosi samo na korisnike funkcije pretraživanja, a ne na cijeli servis.

ChatGPT već potpada pod Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), prema kojem od avgusta mora procijeniti i ublažiti rizike, te može biti kažnjen s do 15 miliona eura ako to ne učini. No, broj korisnika sada ga svrstava među velike internetske platforme koje prema DSA-u imaju više od 45 miliona mjesečnih korisnika – što znači i mogućnost kazne do 6 posto globalnog godišnjeg prihoda.

Pitanje je, međutim, kako će Komisija klasifikovati ChatGPT – kao tražilicu, platformu ili digitalnu uslugu – jer od toga zavisi koje će mu obaveze biti nametnute. Ako bude svrstan kao tražilica, mogao bi izbjeći neke zahtjeve poput obaveze da korisnicima omogući prijavu i uklanjanje sadržaja.

Ako odluka bude donesena sredinom 2026. godine, DSA obaveze za OpenAI stupile bi na snagu krajem sljedeće godine. Kompanija bi tada morala dostaviti opsežan izvještaj o procjeni rizika, uključujući moguće uticaje na izbore, javno zdravlje i temeljna prava.

Za sada ostaje nejasno kako će se DSA i AI Act preklapati. AI Act kategorizira modele prema nivou rizika – od neprihvatljivog do minimalnog – dok DSA zahtijeva da velike platforme procjenjuju "sistemske rizike" poput dezinformacija, uticaja na izbore i javno zdravlje.

Prema pravnicima, to preklapanje nije savršeno.

- Neki rizici, poput dezinformacija i deepfake sadržaja, potpadaju pod DSA, dok će drugi – kao što je korištenje ChatGPT-a u procesima zapošljavanja – ostati u okviru AI Acta - objašnjava João Pedro Quintais, profesor prava informacija na Univerzitetu u Amsterdamu.

On upozorava da bi zbog toga moglo doći do "regulatornih rupa" u procjeni rizika, ali i do mogućnosti da OpenAI iskoristi tzv. "sigurnosni zaklon”"(safe harbor) – odredbu prema kojoj platforme nisu odgovorne za sadržaj koji na njima objavljuju korisnici.

Kako sada stvari stoje, Brisel još nije pronašao način da svoju ambicioznu digitalnu regulativu uskladi s razvojem tehnologije koja ju je već nadmašila.