Pristup bi se oslanjao na niz nanoelektroda koji ulazi u veliku količinu neurona kako bi zabilježio i gdje se neuroni spajaju i snagu tih veza. Mogli biste kopirati te podatke i zalijepiti ih u 3D mrežu solid-state memorije, bilo da se radi o spremnoj flash memoriji ili najnovijoj memoriji poput otpornog RAM-a.

Svaka memorijska jedinica imala bi vodljivost koja odražava snagu svake neuronske veze na karti. Rezultat bi bio povratak "obrnutom inženjeringu mozga" kakav su naučnici željeli, kažu u Samsungu.

Taj bi potez mogao poslužiti kao prečica do sistema umjetne inteligencije koji se ponašaju poput pravog mozga, uključujući fleksibilnost za učenje novih koncepata i prilagođavanje promjenjivim uvjetima. Prema istraživačima, mogli biste čak vidjeti i potpuno autonomne mašine s istinskom spoznajom.

Međutim, postoji izražen problem složenosti. Budući da ljudski mozak ima otprilike 100 milijardi neurona s hiljadu puta više sinaptičkih veza, idealan neuromorfni čip trebao bi oko 100 bilijona memorijskih jedinica. To je očito težak izazov za bilo koju firmu, a to ne uključuje kôd potreban za rad ovog virtualnog mozga. Samsung je možda otvorio vrata umjetnoj inteligenciji, no moglo bi proći dosta vremena prije nego što netko postigne taj cilj.