Visoki računi za energiju mnogima su stvarna briga, ali održavanje doma toplim važno je i zbog zdravlja.

Osjećaj hladnoće nije samo neugodan – temperatura u prostoru u kojem boravimo može utjecati  na to kako se osjećamo i kako nam tijelo funkcioniše.

Zdravstveni stručnjaci često naglašavaju i još jednu stvar: topliji dom može pomoći da se lakše "održimo na nogama".

Pitanje koje se svake zime ponavlja je: koja je temperatura najbolja ako želimo smanjiti rizik od zdravstvenih problema? Više zdravstvenih institucija i smjernica u Evropi i svijetu često se slažu oko iste donje granice: 18 stepeni se navodi kao razumna minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi tokom hladnijih mjeseci.

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o stanovanju i zdravlju ističe se da bi stambeni prostori trebali biti dovoljno zagrijani kako bi stanari bili zaštićeni od štetnih posljedica hladnoće, a 18 stepeni Celzijusa se navodi kao uravnotežen minimum za opštu populaciju u umjerenoj i hladnijoj klimi.

Drugim riječima, nije nužno da u stanu bude "u kratkim rukavima", ali ideja je da ne živimo u prostoru u kojem se tijelo stalno bori s hladnoćom.

Važno je naglasiti da svima ne odgovara ista temperatura. Osobe koje su osjetljivije na hladnoću često trebaju višu temperaturu – naprimjer stariji, mala djeca, trudnice, ljudi s hroničnim bolestima (srca, pluća i slično) te oni koji su slabije pokretni ili provode puno vremena kod kuće.

Za takve grupe neke zdravstvene preporuke idu i korak dalje pa se spominju brojevi poput oko 23 stepena u dnevnoj sobi i oko 18 stepeni  u ostalim prostorijama, posebno ako se u domu boravi veći dio dana.