Iako su mnogi svjesni važnosti recikliranja i smanjenja potrošnje plastike, često zanemarujemo jedan skriveni aspekt održivosti – način na koji koristimo i održavamo odvodne sisteme. Bacanje neprimjerenih tvari u odvod ne samo da može izazvati skupa oštećenja cijevi i začepljenja, već ima i ozbiljne dugoročne posljedice za okolinu.   

Otpad  koji ulazi u kanalizacijski sistem završava u rijekama, jezerima i morima, narušavajući ekosisteme i zagađujući izvore pitke vode.

U ovom članku donosimo najčešće greške koje ljudi rade, šta sve bacaju u odvod, zašto je to problematično te kako odgovornim upravljanjem otpadom možemo doprinijeti očuvanju vodnih resursa i izgradnji održivije budućnosti. Savjete donosi Marina Matijević, ekološki osviještena komunikologinja.

Njene praktične savjete i teme koje bude zanimanje privlače sve one koji žele živjeti svjesnije te pridonijeti u stvaranju zdravijeg, čišćeg i ljepšeg planeta. Marinu možete pratiti na njenoj stranici ili na Instagramu,  

Masnoće i ulja koja se koriste u kuhanju, poput ulja za prženje i masti od mesa, lako završe u odvodu, pogotovo jer su tekući dok su još topli. No, kada se ohlade, stvrdnjavaju se i lijepe za unutrašnjost cijevi, stvarajući tvrdokorne blokade koje s vremenom mogu potpuno zaustaviti protok vode.

Odbačeno , iako biorazgradivo, može uzrokovati ozbiljno zagađenje tla, vode i zraka, te postati prijetnja biljnom i životinjskom svijetu. Zbog toga je važno pravilno zbrinjavati masnoće i ulja.  

Ostaci  hrane, osobito oni bogati škrobom ili masnoćom, poput tjestenine, riže ili mesa, mogu postati prava zamka za vaš odvod. Iako drobilice za otpad mogu usitniti većinu hrane, određeni ostaci mogu se napuhnuti u kontaktu s vodom i začepiti cijevi. Tjestenina i riža upijaju vodu i šire se, dok se masnoće talože na cijevima, što dugoročno može dovesti do ozbiljnih zastoja u odvodu.  

Talog od  kafe, iako sitan, ima sposobnost nakupljanja u cijevima i stvaranja čepova. Osim što fizički blokira odvod, talog kafe može apsorbirati ulja i masnoće koje su već prisutne u cijevima, dodatno pogoršavajući situaciju. Kako bi se izbjegle ove neugodnosti, talog od kafe bolje je kompostirati ili ga odložiti u smeće, umjesto da ga ispiremo kroz odvod.  

Ispiranjem starih ili neiskorištenih lijekova kroz odvod može se kontaminirati voda i oštetiti ekosisteme. Aktivni sastojci iz lijekova, kao što su antibiotici, hormoni ili analgetici, ulaze u vodene tokove i mogu negativno utjecati na biljni i životinjski svijet, a posljedično i na kvalitetu pitke vode.

Iako se kanalizacijski sistemi pročišćavaju, mnogi aktivni hemijski spojevi mogu proći kroz te procese, završavajući u prirodnim resursima. Umjesto ispiranja lijekova u odvod, neiskorištene ili istekle lijekove vratite u najbližu ljekarnu koja ima sustav za pravilno zbrinjavanje farmaceutskog otpada. Apoteke su obvezne prihvaćati stare lijekove kako bi osigurale njihovo sigurno uništavanje.  

Kosa je jedan od najčešćih uzroka začepljenja u kupaonskim odvodima. Kada perete kosu u tušu ili umivaoniku, dlake koje padnu u odvod lako se nakupljaju, a s vremenom se zapetljaju zajedno s masnoćom, sapunom i drugim ostacima.

To može dovesti do stvaranja čvrstih blokada koje je teško ukloniti bez mehaničkog čišćenja. Kako biste spriječili nakupljanje kose u odvodu, koristite zaštitne mrežice ili filtere za odvod koji će hvatati dlake prije nego što završe u cijevima.

Redovno čistite mrežice i bacajte dlake u smeće, idealno u biootpad. Ako primijetite usporen protok vode, isperite odvod toplom vodom i blagim sredstvom za čišćenje prije nego što blokada postane ozbiljna.