U Federaciji BiH je više od 1.800 boračkih udruženja, raznih saveza, a ni na prste jedne ruke se ne mogu izbrojati ona koja su podigla glas nakon što su borci u javnosti progovorili o diskriminaciju na koju nailaze kod penzionisanja. Mnogi borci su se obratili redakciji Faktora navodeći problem (ne)bodovanja ratnog staža kod odlaska u penziju. Zapravo, oni nemaju ništa od ratnog staža osim kazne.

Naime, 2021. godine u Parlamentu Federacije BiH usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kada su umjesto dotadašnjih pola boda, borci dobili po bod za svaku godinu provedenu u odbrani zemlje. Međutim, te izmjene nisu zaživjele jer Vlada FBiH, odnosno, Federalno ministarstvo za boračka pitanja već četvrtu godinu ne izdvaja novac za penzionisanje boraca.

Federalni ministar za boračka pitanja trebao je donijeti instrukcije o provedbi zakona i nikada sadašnji ministar Nedžad Lokmić nije odgovorio na upit Faktora da li je donio instrukcije za provedbu zakona.

- Kod odlaska u penziju borci imaju jedan bod po godini učešća u odbrani zemlje i ja sam dobio bodove, ali sam kažnjen zato što sam koristio dio tog ratnog staža i sa 44 godine i 10 mjeseci staža nemam zagarantovanu penziju. Razlog je što država nije uplatila ratni staž te sam dobio penziju 674,92 KM. Da sam radio, umjesto što sam se borio, imao bih sada 715 KM penzije - kazao nam je ranije jedan od boraca.

Sabahudin Ramić, predsjednik Saveza boraca FBiH, nije odgovarao na naše pozive, već mnogo sati kasnije je odgovorio na poruku kazavši kako je na putu, ali nije naveo da li je upoznat sa ovim problemom boraca i šta će poduzeti da se riješi.

Isto smo pitali i Alju Bošnjakovića, predsjednika Saveza Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja "Zlatni ljiljan" koji nam je u poruci odgovorio da je van BiH i da pitamo Ramića.

Na naša pitanja nije odgovarao ni Kemal Trakić, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida FBiH.

Jedino nam se javio, kao i uvijek, Ismet Imamović, predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana Kantona Sarajevo, koji je među prvima javno progovorio o problemu boraca kod odlaska u penziju.

Imamović, iako je bio na jednom od sastanaka, kazao nam je kako će imati sastanak Upravnog odbora JOB-a na kojem će raspravljati i o ovom problemu.

Te 2021. godine među inicijatorima izmjena Zakona o PIO-u u korist boraca bili su i Kamp boraca, federalni zastupnik Dževad Adžem koji je također demobilisani borac.

- Dakle, imamo sada situaciju da se ratni staž samo broji kao godine staža za koje nisu uplaćeni doprinosi. Ljudima je po svemu sudeći samo omogućeno da mogu otići u penziju, a to im je kazna jer im se uopće ne računa koeficijent 1.

Sve probleme boračka populacija može da rješava po principu period 92-95. To znači da ljudi koji bi trebali imati svoja prava u ovakvoj vlasti nikada je neće ostvariti bez prisile jer naša vlast traži samo silu, organizirane skupine ljudi koji ultimativno mogu rješavati pa i takva pitanja. Onog trenutka kada su ljudi, učesnici rata, koji umjesto da budu privilegirani, stigmatizirani i kažnjeni, moraju shvatiti da njihova snaga leži u njima, a ne u Vladi. Prema tome, da se ja pitam i da vodim neko od udruženja, znači apsolutne demonstracije i pritisak na vlast da riješi taj problem. U suštini to je problem ljudima od životne važnosti jer se nalaze u dobi kada više ne mogu privređivati, a penzija im nije dovoljna da prežive i postaju socijalni slučaj - govori Adžem.

Osvrnuo se na rad boračkih udruženja rekavši da i u Goraždu gdje živi udruženja godinama vode isti ljudi koji imaju pojedinačne lične benefite.

- Oni nisu u stanju da artikulišu određene stavove i vrijednosti. Problem boračkih udruženja i boraca koji su branili državu je u nespoznaji vlastitih kapaciteta koji mogu organizovanjem riješiti svaki problem koji se njih tiče u ovoj državi - poručio je Adžem.