Pomoćnik federalnog ministra za rad i socijalnu politiku Kenan Spahić u sektoru penzijsko-invalidskog osiguranja reagirao je na izjave predsjednika Saveza samostalnih sindikata Samira Kurtovića u Faktorovom tekstu, a koji se tiče izmjena i dopuna Zakona o PIO-u u članu 81.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović je kazao kako je vidio predložene izmjene Zakona o PIO-u i poručio kako Sindikat neće dozvoliti rigorozne izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranja u članu 81. prema kojima budući penzioneri sa, primjera radi, 15 godina staža i 65 godina života bi imali krajnje nisku penziju, prema sadašnjim izračunima nekih 390 KM.
v2-intext-01
Spahić navodi kako je "izjava Sindikata" zabrinjavajuća, posebno jer dolazi od organizacije koja bi trebala da štiti prava radnika, a ne neradnika.
v2-out-of-page
- Suština predloženih izmjena zakona jeste upravo zaštita radnika i pravednije vrednovanje njihovog doprinosa. Jer nije moguće i nije pravedno da osoba sa 15 godina staža ima isti iznos najniže penzije kao neko ko je radio 40 godina. Takvo rješenje nije pravedno ni logično, i nigdje u svijetu ne postoji penzijski sistem koji tako funkcionira.
Zato želim jasno reći: ove izmjene idu u korist radnika, ljudi koji rade 20, 25, 30 i više godina. Oni će, zahvaljujući novom sistemu, imati znatno veće i pravednije penzije nego što ih imaju sada. Svaki radnik koji ima 20 i više godina staža treba da zna da ovaj zakon štiti upravo njegov rad i njegov doprinos sistemu.
Savez samostalnih sindikata, uz dužno poštovanje, trebao bi biti pošten do kraja i reći da se ovim zakonom ne oduzima ništa radnicima, nego se pravi razlika između onih koji su čitav radni vijek uplaćivali pune doprinose i onih koji su birali minimalne osnovice i najkraći mogući staž - navodi Spahić i dodaje:
- Podsjetit ću da su izmjene zakona nastale na osnovu pisanog zahtjeva Saveza udruženja penzionera, koji su, zajedno sa resornim ministarstvom i stručnjacima, analizirali stanje i utvrdili da je sadašnje rješenje dugoročno neodrživo i nepravedno prema generacijama koje tek dolaze.
Ovaj zakon ne ide ni na čiju štetu. Naprotiv, on napokon uvodi pravdu u sistem. Koliko radiš – toliko imaš.
Ne možemo više imati situaciju da neko ko je radio samo 15 godina i uplaćivao najniže doprinose dobije istu penziju kao neko ko je radio 35-40 godina. To je nepravedno prema ljudima koji su čitav život radili i punili fond.
Spahić je potom naveo primjere
- Danas imamo slučajeve da ljudi koji rade u međunarodnim organizacijama, zarađuju 3.000 do 4.000 eura mjesečno, a plaćaju dobrovoljno osiguranje na najnižu osnovicu. Nakon 15 godina takvih uplata, oni ostvare penziju od otprilike 200 KM, a zatim, zahvaljujući sadašnjem zakonskom rješenju, "zavuku ruku" u džep penzionera koji su radili 30 ili 40 godina i uzmu još 400 KM iz fonda kako bi im država isplatila najnižu penziju od 600 KM. Takva praksa nije pravedna, nije održiva i vodi penzijski fond u propast.
Danas se ti ljudi žale da će izmjene zakona "umanjiti njihova prava". Oni koji su imali mogućnost da plaćaju punu stopu doprinosa, a nisu to činili, ne mogu sada očekivati da razliku u njihovoj penziji nadoknade oni koji su cijeli život pošteno radili i uplaćivali pune doprinose.
Upravo zato ovaj zakon donosi red i pravdu u sistem i štiti one koji su sistem gradili - navodi Spahić i dodaje:
- Važno je istaći i da su tvrdnje o visini penzije za 15 godina staža apsolutno netačne. Spominju se pogrešne cifre i pogrešna tumačenja. Naprotiv, već u narednoj godini, ako zakon bude usvojen, doći će do povećanja svih penzija, uključujući i najniže penzije. U narednih deset godina, analitički gledano, najniže penzije će rasti značajno i što je ključno, pravedno.
Svi efekti zakona bit će pozitivni i usmjereni na dugoročnu stabilnost fonda jer je cilj da penzijski sistem bude održiv i za sadašnje i za buduće generacije.
Podsjećam i na jedan važan kontekst: nakon rata, mnogi ljudi nisu mogli pronaći posao. Tada je bilo razumljivo da se kroz zakon omogućila fleksibilnost za sticanje minimalnog staža.
Ali danas, 30 godina kasnije, situacija je potpuno drugačija; danas posla ima, i to u gotovo svim sektorima. Danas, otvoreno kažem, nema posla samo onaj ko neće da radi. To znaju svi koji su na terenu, i radnici i poslodavci - navodi Spahić.
Naglašava kako zakon nije protiv radnika, "nego protiv nepravde".
- On postavlja jasna pravila igre za budućnost: koliko radiš, toliko imaš. S druge strane, želim pojasniti još jednu stvar. Savez samostalnih sindikata nije nadležan za tumačenje propisa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Ovo nije pitanje radno-pravnog zakonodavstva, već penzijskog sistema. Sindikat, naravno, može imati svoje mišljenje, ali nema zakonsku obavezu, ni ovlaštenje da učestvuje u kreiranju ovih propisa.
Ipak, kao i uvijek do sada, Ministarstvo rada i socijalne politike je otvoreno za dijalog i uvijek spremno da pojasni pojedine odredbe, ali isključivo na temelju činjenica i argumenata.
Na kraju, želim jasno reći da ovaj zakon ne može ići parcijalno, samo s jednom izmjenom jer su sve odredbe povezane. Ako bi se usvajao samo dio zakona, bez pravednog diferenciranja najnižih penzija, posljedice bi bile katastrofalne. Fond bi u kratkom roku postao neodrživ i Federacija bi svake godine morala posezati za novim zaduženjima kako bi isplatile penzije.
Dakle, ovo nije stvar izbora, nego stvar budućnosti svih nas; sadašnjih i budućih radnika i penzionera - naveo je Spahić.