Jesenja sjetva počinje idući mjesec, a u Udruženju poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine očekuju daleko manje zasađenih parcela.

Razlog su, kako kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja, nesiguran otkup, niske otkupne cijene te kompletna nepovoljna situacija koja vlada u poljoprivredi FBiH.

Dodaje da su otkupne cijene pšenice toliko male da poljoprivrednici ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje.

- Nesigurnost vlada u svakom dijelu poljoprivrede proizvodnje. Ovog ljeta imali smo sušu koja se odrazila na urod, naročito kukuruza. Niko se od nadležnih federalnih vlasti nije ni počešao zbog toga, da se ljudima pomogne kako bi lakše prebrodili zimu. Makar stočarima, ali niko se nije ni oglasio, a kamoli pomogao, tako da će ove jeseni biti posijano puno manje pšenice nego prošle godine - ističe Bićo.

Kaže kako je rod kukuruza prepolovljen zbog suše.

- Ima parcela gdje ljudi nikako i ne ulaze jer nemaju zašta, a kvalitet i onoga što je preživjelo je jako loš. Rezultat toga je da ćemo imati daleko više cijene stočne hrane što se već pokazuje na terenu. Ako ne bude daljeg rasta cijene otkupnog mlijeka, oni koji se bave stočarstvom, smanjivat će broj grla, jer niko ne može izdržati da godinama radi u minusu. To će se naravno odmah odraziti na rast cijena mlijeka i mesa jer je u poljoprivredi sve povezano, animalna proizvodnja je zavisna od biljne i obratno - objašnjava Bićo.

Iako je kraj poljoprivredne godine, Bićo dodaje da nadležne vlasti u Federaciji BiH ništa nisu uradile kako bi pomogle proizvođačima.

- Kraj septembra je kraj poljoprivredne godine, jer se četvrti kvartal prenosi u naredni budžet - kaže Bićo.

Osvrnuo se i na izjave federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemala Hrnjića koji je početkom juna u razgovoru za Faktor kazao kako je dobio informacije sa terena "da je proizvodnja kukuruza spašena i da se nada da će biti uspješna ratarska godina".

- Pokazat će jesen i zima ko je bio u pravu, a to najbolje govore i statistički podaci koji pokazuju koliko je iz godine u godinu manja proizvodnja. "Lažu Bićo i koza, ali rog ne laže sigurno". Mogu i ja reći stanje je odlično, ali to je daleko od istine. Ministar bi trebao izaći na teren, obići parcele, razgovarati sa poljoprivrednicima, ali on to ne radi, ne sjećam se kada smo imali zadnji sastanak s njim. Nije sve u isplati poticaja, to je zakonska obaveza, ali je pitanje kako doći do tog poticaja i kolika je proizvodnja? Šta se dešava sa proizvodnjom mesa, pšenice..., Hrnjić nije samo ministar za mlijeko. Evo vidite šta se dešava sa grožđem, nikada nije bio bolji rod, ali džaba, nemate ga kome prodati jer su otkupne cijene vrlo niske. O tome bi federalne vlasti trebale povesti računa, a ne šta je ko rekao. Pokazat će zima koliko sam ja pretjerao, a koliko je ministar istinu govorio. Čut ćemo se u januaru, pa ćemo vidjeti koliko smo manje proizveli kukuruza i ima li aflatoksina u njemu. Možemo ga imati u velikim količinama, ali ako je obolio od aflatoksina, ništa nam drugo ne preostaje nego da ga bacimo, jer ako ga takvog dajete stoci, mlijeko je neupotrebljivo - zaključuje Bićo.