U Bosnu i Hercegovinu uvezene su breskve u kojima je utvrđena prisutnost pesticida, aktivne tvari klorpirofos, koja nije u skladu s Pravilnikom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla. Prisustvo pesticida utvrdila je Agencija za sigurnost hrane BiH, nakon što je sporna roba uredno prešla granicu i ušla u našu zemlju.

Riječ je o breskvi porijeklom iz Albanije. Uvoznik u BiH je Sejo prom Sarajevo, izvoznik je Zhaku Metushi iz Struma, a lot je 12.08.2025. Godina berbe je 2025, klasa II. 

Brzom procjenom rizika koju je provela Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine utvrđeno je da bi konzumacija breskve s utvrđenom vrijednošću klorpirifosa kod djece značajno premašila akutnu referentu dozu, što predstavlja visok rizik za zdravlje, istakli su iz ove agencije.

O ovoj temi razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja poljoprivrednika Nedžadom Bićom.

Prema njegovim riječima, u Bosnu i Hercegovinu uvozi se sve i svašta.

Na naše pitanje ko je kriv za ovo, naš sagovornik kaže:

- Smatram odgovornim sve institucije koje su zadužene za prelazak granice i ulazak roba, posebno prehrabenih roba koje se ne provjeravaju, pa evo, i ugrožavaju živote građana.

Druga ključna stvar je što takve robe ugrožavaju domaću proizvodnju, jer ta roba je sumnjivog kvaliteta, roba koja je najvjerovatnije nabavljena po nekim bagatelnim cijenama. Pitamo se šta radi fitosanitarna inspekcija na granicama.  Najbitnije da se to jednom zaustavi i dovede pod kontrolu.

Problem je što nisu ovdje samo breskve u pitanju. Svjedoci smo i sami koliko puta se dosad desilo da se nešto što sadrži nedozvoljene tvari nađe na tržištu, pa se povlači sa tržišta. Kako to uopće ulazi u državu? Ima li kontrole? Pa nije to kutija cigara da je "strpate" u džep i pređete granicu. To su ipak veliki kamioni, šleperi. To su stvari koje nisu dobre ni za ekonomiju ni za državu - kaže Bićo.

- Sad više niko ne može znati gdje se te breskve nalaze. Ko će to upratiti? To je neka veleprodaja uvezla i prodala maloprodajama. Trebalo bi kontrolisati svaki tržni centar, svaku prodavnicu, svaku pijacu. Bog zna gdje se to sve nalazi. Dok se to sve provjeri proći će previše vremena. 

Ako roba nije uredu to se treba utvrditi na granici i vratiti je, a ne da Agencija za sigurnost hrane BiH to utvrđuje naknadno. Tada je već kasno. Znate li šta se dešava sa našim robama kada krenu odavde prema Evropskoj uniji ili bilo gdje. Ako nekome nije interes da to prođe, to se zadržava danima na granici. Onda propadaju šleperi kornišona, šleperi jagoda i šljiva i ostalog. Čekajući fitosanitarne inspektore, to stoji dva-tri dana na granici, onda se mora vratiti i baciti. Ljudi imaju rigorozne kontrole. Samo kod nas to ulazi i uvozi kako ko hoće i kad hoće - zaključuje naš sagovornik.

Klorpirifos može izazvati inhibiciju holinesteraze kod ljudi u dovoljno visokim dozama, to jest, može prekomjerno stimulirati živčani sistem uzrokujući mučninu, vrtoglavicu, zbunjenost i pri vrlo visokim izloženostima, respiratornu paralizu i smrt.

Sve raspoložive informacije su, kako su naveli iz Agencije, dostavili na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima.