Nakon višemjesečne pauze, na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara pojavila se tačka o usvajanju informacije o stanju sigurnosti u BiH za 2024. godinu. Informacija je trebala biti razmatrana na sjednici 22. juila, međutim, nije ni uvrštena u dnevni red, pa su građani ostali uskraćeni za informacije o stanju sigurnosti.

- Samim tim i javnost je ostala uskraćena za podatke koji bi trebali pružiti institucionalni osvrt na stanje kojem svakodnevno svjedočimo čitajući stupce crne hronike u medijima.

U vrijeme kada su građani izloženi brojnim informacijama o kriminalu svih pojavnih oblika, od vlasti se s pravom očekuje da predoče javnosti rezultate svog institucionalnog odgovora na zaštiti građana i društva. Podsjetimo da su izdvajanja za javnu sigurnost, odnosno policijske strukture u BiH, uveliko premašila 1,1 milijardu KM pa je, stoga, javnost zainteresovana za rezultate rada tih institucija. Kao što vidimo, takve informacije su uskraćene javnosti od političkih koalicionih partnera u državnoj vlasti - navodi se u saopćenju Centra za sigurnosne studije (CSS) koje potpisuje predsjednik Denis Hažović. 

Ističe da je posljednja informacija o stanju sigurnosti dostupna na stranici Ministarstva sigurnosti BiH za 2022. godinu, a koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 14. 6. 2024. godine, dakle s godinom zakašnjenja.

- Izvještaja za 2023. godinu nema dostupnog na stranici pa pretpostavljamo da nije naišao na interes ili saglasnost Vijeća ministara, u formi za koju pretpostavljamo da je predložena od nadležnog ministarstva.

S druge strane, evropski standardi, kojima deklarativno težimo, nalažu redovno informisanje javnosti o rezultatima operativnih aktivnosti sigurnosnih službi. Tako se, na internet stranici EMPACT-a (Evropska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji), mogu pronaći podaci da je, u okviru operativnih akcionih planova za 2024. godinu, pokrenuto više od 6.600 istraga, oduzeto više od milijarde KM nezakonito stečene imovine, zaplijenjeno blizu 85 tona droge, uhapšeno više od 13,5 hiljada kriminalaca te oduzeto skoro dvije hiljade komada ilegalnog oružja. Tako građani, u modernim društvima, konzumiraju demokratske vrijednosti i principe, odnosno pravo na informisanost i procjenu rezultata rada onih koji troše njihova budžetska sredstva - ističe Hadžović.

Dodaje kako je još poraznije od ovog odnosa izvršne vlasti prema javnosti, uporna šutnja i nedostatak empatije za katastrofalno stanje u društvu kako građana tako i stručne javnosti, parlamentaraca, nevladinog sektora i medija, a koji su aktivni akteri nadzora i kontrole nad sektorom sigurnosti.

- Upravo nedostatak glasa i aktivizma u borbi za garantovana demokratska prava omogućava vlastima komotno i ugodno ponašanje nametanjem tema i skretanjem fokusa javnosti na pitanja koja su u njihovom ličnom ili partijskom interesu.

O samom kvalitetu informacije o stanju sigurnosti, koja se povremeno predočava javnosti, nekom ćemo drugom prilikom, ali i letimičnim pogledom se može zaključiti da je daleko od friendly sadržaja priličnom digitalnoj eri i s recidivima forme izvještavanja s kraja prošlog stoljeća - zaključuje Hadžović.