U najnovijem izvještaju o stanju ljudskih prava, State Department je ukazao na ozbiljne probleme u procesuiranju ratnih zločina i seksualnog nasilja, rast političkih pritisaka i prijetnji novinarima te antisemitističke incidente i prepreke pristupu azilu u Bosni i Hercegovini.

Godišnji izvještaji o stanju ljudskih prava, koji SAD objavljuju, pokrivaju status međunarodno priznatih ljudskih prava i prava radnika u gotovo 200 zemalja širom svijeta.

Detektor donosi pregled četiri najznačajnije stvari koje bi trebalo znati o nalazima iz izvještaja.

State Department je u svom izvještaju za 2024. godinu zaključio da su verbalni i pravni napadi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopali ustavni poredak BiH, a podijeljena i zapaljiva retorika čelnika RS-a doprinijela je rastu političkih i etničkih tenzija širom zemlje, šiše Detektor.ba.

- Vlasti u entitetu Republika Srpska, s većinskim srpskim stanovništvom, koji – zajedno sa Federacijom, s većinskim bošnjačko-hrvatskim stanovništvom, i Brčko distriktom – čini Bosnu i Hercegovinu, poduzimale su kontinuirane aktivnosti koje su značajno potkopale državne institucije, povećale međuetničke tenzije i ograničile slobodu izražavanja - stoji u izvještaju.

U njemu se dodaje i da vlada nije poduzela uvjerljive korake za identifikaciju i kažnjavanje zvaničnika koji su počinili kršenja ljudskih prava.

Milorad Dodik se nije javno oglašavao o navodima iz izvještaja do objave ovog teksta.

Dodik je na društvenoj mreži X ranije pohvalio intervju koji je američki lobista Rod Blagojevich dao američkoj televiziji NewsMax. Tom prilikom, Blagojevich je izjavio da je potrebno preispitati odluke bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena. On je naveo da je među njima i odluka o američkim sankcijama protiv Dodika.

Ranije je Detektor pisao o ugovoru koji je Vlada RS-a sklopila s kompanijom "RRB Strategies", prema kojem će Blagojevich lobirati u SAD-u u ime ove vlade. Ovo je jedan u nizu lobističkih ugovora koje su vlasti RS-a potpisale s američkim firmama u nastojanju da poprave svoj imidž kod nove administracije u SAD-u.

Izvještaj navodi da je nekažnjavanje za neke ratne zločine počinjene tokom rata i dalje predstavljalo ozbiljan problem, a posebno u odnosu na odgovorne za oko 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za oko 7.600 lica, koja se i dalje vode kao nestali, za koje se pretpostavlja da su ubijeni.

State Department je ocijenio da su nadležne institucije propustile procesuirati više od 20.000 prijavljenih slučajeva seksualnog ratnog nasilja te da su primarne prepreke u procesuiranju ratnih zločina bile protok vremena, neuspjeh da se prioritet da složenijim predmetima s najodgovornijim počiniocima, neučinkovito upravljanje i raspodjela predmeta i nedovoljna regionalna saradnja.

- Iako postoji zakonski mehanizam, žrtve su nailazile na prepreke u ostvarivanju naknade štete u krivičnim postupcima zbog toga što tužioci nisu pribavljali i iznosili dokaze u njihovu korist, a sudovi su nerado odlučivali o takvim zahtjevima - stoji u izvještaju.

Trumpova administracija u izvještaju za 2024. zaključila je da je Nadzorno tijelo Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina iz 2020. nastavilo sarađivati s predstavnicima Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove kako bi se osigurala pravda za žrtve ratnih zločina.

- Nedostatak pristupa optuženima zbog njihovog boravka izvan zemlje, posebno u Srbiji i Hrvatskoj, usporavao je napredak u oko 40 posto predmeta - navodi se.

Podsjetili su da je Vrhovni sud Federacije osuđenom Hasanu Deliću za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Drežnici kod Mostara povećao kaznu sa četiri na pet i po godina zatvora.

- Ovaj slučaj je bio rijedak primjer u kojem je drugostepeni sud iskoristio svoje ovlasti da poveća kaznu izrečenu u prvostepenom postupku - ocjenjuje State Department.

State Department je zaključio da su novinari u RS-u nastavili protestovati protiv izmjena zakona iz oktobra 2023. kojim se kriminalizira kleveta, a za koji nevladine organizacije i novinari tvrde da nije usklađen s evropskim i međunarodnim standardima slobode medija.

- Zakon je zabranjivao izražavanje koje potiče rasnu, etničku ili druge oblike netrpeljivosti, uključujući govor mržnje, ali su vlasti ove zabrane provodile samo povremeno i nikada u vezi s online medijima - smatra State Department.

U izvještaju se podsjeća i da je Državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Vojina Pavlovića, predsjednika proruske organizacije "Istočna alternativa", zbog negiranja genocida.

Sud BiH osudio je prvostepeno Pavlovića na jedinstvenu kaznu od dvije i po godine zatvora. On je nedavno prisustvovao skupu na kojem se negirao genocid uprkos nepravosnažnoj presudi.

Izvještaj se pozvao na Udruženje "BH Novinari" koje je ocijenilo da je broj prijava o zastrašivanju, uznemiravanju, političkom pritisku i prijetnjama porastao u odnosu na 2023. godinu.

- Procijenili su da se samo 25 posto prijavljenih prijetnji novinarima dostavlja pravosuđu i policiji. Nosioci pravosudnih funkcija također su bili pod političkim pritiskom da ne gone one koji prijete novinarima, mnoge od tih prijetnji dolazile su od javnih zvaničnika i političara - navodi se u izvještaju.

U njemu se također pojašnjava da je predsjednik RS-a Milorad Dodik, kojem je taj mandat oduzet na osnovu presude kojom mu je na šest godina zabranjeno obavljanje političkih funkcija zbog neizvršavanje odluka visokog predstavnika, javno optužio bijeljinsku televiziju BN TV da je "izdajnička medijska kuća" koja, kako je naveo, vodi propagandnu kampanju protiv njega i njegove porodice.

Odluka o Dodikovom oduzimanju mandata još uvijek nije pravosnažna, s obzirom na to da je njegova Odbrana uložila žalbu.

Udruženje "BH novinari" osudilo je i izjave ministra vanjskih poslova BiH i lidera stranke Narod i pravda, Elmedina Konakovića. Izvještaj podsjeća da je on na konferenciji za medije sugerisao da bi Radiotelevizija BiH i Federalna televizija u BiH mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi rukovodstva tih kuća "radila prema diktatu" politika vladajuće koalicije.

Izvještaj je ocijenio da je više političkih stranaka i državnih institucija pokušalo uticati na uređivačku politiku i sadržaj medija putem pravnih i finansijskih mjera, kao i direktnog političkog pritiska.

- Državne institucije su ograničavale pristup informacijama o slučajevima korupcije koji su uključivali zloupotrebu javnih sredstava i strana ulaganja. Vlasti na svim nivoima dosljedno su odbijale objaviti informacije o koncesionim ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima, posebno kompanijama povezanim s Narodnom Republikom Kinom, u njenom vlasništvu ili pod njenom kontrolom - navodi se.

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a navodi da je tokom izvještajnoj perioda zabilježen incident kada je nepoznata osoba nacrtala svastiku na zidu pored ulaznih vrata stana u kojem živi jevrejska porodica u općini Novo Sarajevo. Pojasnili su da je policija istraživala incident, ali počinilac nije identifikovan.

- Jevrejska zajednica također je prijavila i online antisemitističko uznemiravanje - navodi se.

U odnosu na izbjeglice, izvještaj zaključuje da su nadležne institucije sarađivale s Uredom visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i drugim humanitarnim organizacijama na pružanju zaštite i pomoći izbjeglicama.

- Služba za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH preuzela je punu operativnu kontrolu nad privremenim prihvatnim centrima u Lipi kod Bihaća i u Blažuju, Kantonu Sarajevo - navodi se u izvještaju.

Također se konstatuje da su i dalje postojale prepreke u osiguranju efikasnog pristupa azilu, kao i da je Služba za poslove sa strancima većini osoba koje su neregularno ušle u zemlju izdavala potvrdu o namjeri traženja azila, bez obzira da li namjeravaju tražiti azil u BiH ili nastaviti put.

U izvještaju se podsjeća da je UNHCR u martu izvijestio da je BiH poboljšala proces azila u odnosu na ranije godine, ali da vlasti i dalje u velikoj mjeri daju supsidijarnu zaštitu umjesto azila ili statusa izbjeglice.

U izvještaju se navodi da sistem besplatne pravne pomoći za tražioce azila nije mogao u potpunosti odgovoriti na potrebe, zbog nedostatka finansiranja, osoblja i obuke.