Ljetne vrućine donose i pojačano korištenje klima-uređaja, ali ljekari upozoravaju da nepravilno rashlađivanje prostora može ozbiljno ugroziti zdravlje.
Prevelika razlika između vanjske i unutrašnje temperature predstavlja veliki šok za organizam, posebno za osobe sa srčanim i plućnim oboljenjima, ali i djecu i starije osobe.
Dr. Mahir Tokić
FOTO: Anadolija
Pulmolog dr. Mahir Tokić za Faktor upozorava da klima nije opasna sama po sebi, već način na koji je koristimo – od preniskih temperatura do neodržavanih filtera punih bakterija, virusa i gljivica.
Nagli prijelazi iz rashlađenih prostorija na ljetne temperature od 35 ili 40 stepeni Celzijusa mogu dovesti do kolapsa, pogoršanja bolesti, pa čak i srčanog ili moždanog udara.
- Klima je štetna onoliko koliko mi pravimo razliku između
vanjske temperature i temperature u prostoriji u kojoj ćemo boraviti. Ako
pravimo preveliku razliku, naravno da je štetna. Nije bitno da li se radi o automobilu,
radnim prostorijama ili kući i stanu.
Ako se radi o razlici temperature od deset stepeni, to
već nije dobro. Recimo da je jutarnja temperatura pet stepeni, a ako dnevna
naraste za 15 stepeni, to je stopostotno opterećenje za organizam. Temperatura
se prema noćnim satima smanjuje pa organizam nije u stanju da se prilagođava
tim naglim skokovima temperature.
Kada se radi o klima uređaju, isto se dešava. U
prostorijama ljudi obično spuštaju temperature na 18 stepeni. Vi ako ulazite sa
30 stepeni na 18, to je veliki šok za organizam. On nije u stanju da se
prilagodi tim velikim oscilacijama koje
diretno utječu na kardiovaskularni sistem.
Vršite pothlađivane organizma. Ako organizam posmatramo
kao neku mašinu, vi sa 40 stepeni spuštate tu mašinu na 18. Koji je to materijal
koji će dugo vremena izdržati te promjene? Doći će do promjene u samom
materijalu. Tako je i sa organizmom i čovjekom.
Razlika između vanjske i unutrašnje temperature sa
klimom ne bi smjela biti veća od pet stepeni. Ako je vanjska temperatura 35, vi
treba da je spustite na 30 ili 28 maksimalno. To će organizam lako da podnese - kaže za Faktor pulmolog dr. Mahir Tokić.
Ne zaboravite očistiti klimu
Doktor dodaje da je ključna i priprema klime pred
ljeto, odnosno čišćenje.
- Potrebno je očistiti filtere, jer je to
mjesto gdje se skuplja najveća količina virusa, bakterija i gljivica. To je
lego. Odlična podloga za infekciju. U tom postoru se stvara veća količina
vlage. Dokazano je, naučnim studijama, da veliki broj ljudi obolijeva od
gljivičnih infekcija, pogotovo respiratornih puteva - kaže doktor Tokić.
Dodaje da je klima posebno opasna za kardiovaskularne
bolesnike, astmatičare, osobe koje imaju hronični bronhitis i opstruktivnu plućnu
bolest, bolesnici koji su imali srčani ili moždani udar. Oni ne bi nikako
trebali boraviti u klimatiziranim prostorima.
- Krvni sudovi ne mogu da se prilagode, jer
nisu elastični da bi se mogli tako lako širiti i skupljati. Pošto vi vršite
pothlađivanje organizma, dolazi do "stiskanja" odnosno sužavanja krvnih sudova.
U tom slučaju dolazi i do pogoršanja bolesti ili novog ataka oboljenja - kaže doktor.
Nagli prelazak iz toplog u hladno i obrnuto
Posebno veliku opasnost predstavlja to kada iz
rashlađene prostorije sa 18 stapeni, izađete vani na 35 stepeni Celzijusa. Tada
su vrlo česti kolapsi, ali i srčani udari. No isto tako je jako opasno sa
vrućine ući u klimatizirani, rashlađeni prostor, a svi znamo da je tako gdje god
uđete, u tržnim centrima, supermarketima, javnim institucijama, pa čak i
apotekama.
- Ni jedno ni drugo nije dobro. Normalna temperatura
tijela je 36 stepeni. Vi to tijelo dovode u situaciju da "radi" na 18 stepeni.
To je za 50 posto niža temperatura. Tada dolazi do kolapsa zbog suženja krvih
sudova. Mogu se desiti puno ozbiljnije stavri poput srčanog ili moždanog udara.
Ili obrnuto, kada izađete iz klimatizirane porostorije, iz tog hladnog dijela
sa temperaturom od 18 stepeni, na temperature od 35 ili 40 stepeni Celzijusa.
Tada dolazi do naglog širenja krvnih sudova. Na toplini se sve širi. Tada imamo
situaciju da krvni pritisak opada i tada dolazi do kolapsnih stanja. Može doći
do krvarenja iz nosa. Posebno su ugrožene osjetljive grupe, djeca, starije
osobe. No najveću grešku prave vozači. Ulaze u automobile gdje je temperatura sigurno
viša od 40 stepeni, pale klimu koja puše direktno u njih. To je kao da vas je
neko zatvorio u neku hladnu komoru. Normalno da će doći do reakcija organizma - zaključuje za Faktor pulmolog dr. Mahir Tokić.