U Milanu je otvorena istraga kako bi se identificirali takozvani "ratni turisti" - ljudi koji su, prema italijanskim medijima, učestvovali u masakru nad više od 11.000 ljudi između 1993. i 1995. godine u opkoljenom Sarajevu.

Napustili su Italiju, plaćajući "značajne" iznose srpskim vojnicima da učestvuju u opsadi Sarajeva i pucaju "iz zabave" na stanovnike bosanske prijestolnice tokom sukoba, prema navodima objavljenim u Il Giornu i La Repubblici.

Slučaj, o kojem je Il Giornale ranije izvještavao u julu, otvorio je tužilac Alessandro Gobbis po optužbama za namjerno ubistvo otežano okrutnošću i iz podlih motiva. Trenutno su optužbe protiv nepoznatih osoba i proizlaze iz tužbe koju je podnio novinar i pisac Ezio Gavazzeni, uz pomoć dva advokata i bivšeg sudije Guida Salvinija.

Ezio Gavazzeni, po profesiji pisac, tvrdi da nema nikakvu direktnu uključenost u bivšu Jugoslaviju koja bi ga lično dovela u kontakt sa žrtvama ili akterima umiješanim u priču o italijanskim "vikend snajperistima", koju je prijavio u tužbi tužilaštvu u Milanu.

Istraga je danas postala predmet spisa, obogaćenog tokom mjeseci hipotezom o krivičnom djelu višestrukog ubistva, otežanog okrutnošću i gnusnim motivima, i u potrazi za osumnjičenima koje treba upisati u registar osumnjičenih. S vremenom je, međutim, priča postala i vrlo lična. O motivima i tome zašto je prijavio ovu priču Gavazzeni je govorio za La Repubblicu.

- Zato što je to priča života. Otkriva dio društva koje svoju istinu krije ispod tepiha. Društvo koje živi od privida - kazao je za italijanski dnevnik.

- Zato što govorimo o imućnim ljudima, s reputacijom, poduzetnicima, koji su tokom opsade Sarajeva plaćali da bi mogli ubijati nenaoružane civile. Kretali su iz Trsta u lov na ljude. A onda su se vraćali i nastavljali živjeti svoj uobičajeni život, poštovan u očima svih. Ljudi s oružanom strašću koju moraju ispuniti, koji radije idu spavati s puškom, s raspoloživim novcem i pravim kontaktima posrednika između Italije i Srbije. To je ravnodušnost zla: postati Bog i ostati nekažnjen - kazao je Gavazzeni.

- Ja sam '59. godište. Tada sam čitao novinske članke koji su pretpostavljali prisutnost snajperista turista, a ne vojnika, s brda Sarajeva gdje se nalazila srpska vojska. To me je impresioniralo, držao sam to u glavi kao nešto važno. Zatim je dokumentarac Mirana Zupaniča "Sarajevo Safari" emitiran 2023. godine, ponovo probudio interesovanje - odgovara.

Dokaza je mnogo, tvrdi Gavazzeni.

- Tužilac ima sve. U prijavi je samo destilat onoga što se zna, minimalni dio. Dosadio sam pola svijeta, i bosanskim i italijanskim izvorima. Srbi ne, ne prihvataju, smatraju to urbanom legendom, pričom Zapada. Ja sam jedini koji je otvorio pukotinu u Evropi u vezi s ovom pričom - naglašava.

Na pitanje da li je ostvario kontakt sa srpskom stranom, odgovara da ga je kontaktirala jedna srpska novinarka.

- Rekla mi je: "Ako nekoga platimo, možda nešto izađe na vidjelo..." Odbio sam - rekao je ne otkrivajući detalje ponude.

Otkrio je i određene detalje komunikacije sa svojim izvorom.

- Bivši agent bosanske obavještajne službe, koji je bio u službi tih godina, ispričao mi je o Italijanima koji su odvođeni na brda da pucaju na civile. Bosanske službe odlučile su da se time ne žele baviti, tri etnije su još zajedno spojeni ljepljivom trakom, i prijava je tamo odbačena. Ali ovdje, u Milanu, možemo iznijeti istinu - pojašnjava.

Tajne službe u Italiji su znale za ovaj slučaj, tvrdi on.

- Da. Moj izvor, E. S., bivši bosanski 007, kaže da je SISMI (italijanska obavještajna služba) znao. I intervenirao je. Misija UNPROFOR, kojoj je Italija doprinosila s većinom vojnika, bila je prisutna na teritoriji, a mi, Italijani, imali smo odjeljak SISMI u Sarajevu. Znamo da postoji dosje o tome. O ratnim turistima. Koji su bili, ne mogu to jasno reći, ali najmanje stotinu njih ukupno. Volio bih pročitati te papire. Nadam se da nisu nestali, to bi bila ozbiljna stvar - upozorava.

- Očekujem da ćemo uspjeti pronaći barem jednog ili dva od ovih italijanskih snajperista. Zatim možda deset. Ima ih puno, ne mogu reći više - kratko je odgovorio.

Potvrdio je da ga ja kontaktirao jedan italijanski svjedok nakon što je priča ponovno izišla na površinu.

- Kaže da je čuo tadašnjeg šefa, na poslu, kako govori o ovom lovu na ljude - dodao je na kraju.

Italijanski pisac i urednik. Objavljuje sa Mursia Editore, PaperFIRST od Il Fatto Quotidiano, a prethodno sa Eclissi Ed, navodi se na njegovoj službenoj stranici.

Piše fikciju, ali posljednjih godina i istraživačke priče, poput masakra koje je počinila mafija '92. i napada na papu Ivana Pavla II 13. maja 1981.

Osvojio je nekoliko prestižnih međunarodnih književnih nagrada.

- Dvije decenije koje sam proveo u redakciji, zatvarajući časopise i ostajući budan do kasno, bile su za mene životna lekcija koju sada pokušavam prenijeti svojim studentima i autorima koji mi se obraćaju za savjet - naveo je u autobiografiji.