Prema informacijama iz izvora bliskih Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine (ADS BiH), na listi kandidata koji su se prijavili na javni poziv za poziciju agenta i zamjenika agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasburu nalaze se Fuad Golić, Amer Hasanefendić, Monika Mijić, Tuhana Lolić i Jelena Cvijetić.

Komisija formirana u okviru procedure javnog poziva, kako je potvrđeno za Faktor, utvrdila je da svi navedeni kandidati formalno-pravno ispunjavaju uvjete propisane konkursom.

Međutim, u javnosti su se pojavile ozbiljne pravne i proceduralne dileme u vezi s kandidaturom Monike Mijić, aktuelne v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Prema tvrdnjama izvora Faktora, Mijić više ne bi mogla ispunjavati zakonske uvjete za ovu funkciju s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Naime, član 34. stav (2) ovog zakona propisuje da se sekretar s posebnim zadatkom imenuje na određeni vremenski period koji ne može biti duži od pet godina, dok najduži period postavljenja na isto radno mjesto iznosi ukupno deset godina.

Izvori navode da Monika Mijić poslove agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava obavlja u kontinuitetu duže od 15 godina, što, prema takvom tumačenju zakona, prelazi maksimalno dozvoljeno trajanje mandata.

Iako sam javni poziv ADS-a BiH ne sadrži eksplicitno vremensko ograničenje trajanja mandata agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava, pojedini pravnici i raniji medijski izvještaji ukazuju na to da se ova funkcija, po svojoj pravnoj prirodi, mora tumačiti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Prema tim tumačenjima, mandat agenta BiH pred Evropskim sudom vremenski je ograničen na najviše deset godina na istoj poziciji, što se direktno izvodi iz člana 34. stav (2) pomenutog zakona.

U tom kontekstu, dio stručne javnosti postavlja pitanje kojim se pravnim kriterijima komisija rukovodila prilikom ocjene prijava, te da li je zakonsko ograničenje trajanja mandata uzeto u obzir prilikom utvrđivanja formalne ispunjenosti uvjeta.

Dodatne kontroverze izaziva činjenica da ADSBiH nije javno objavio listu kandidata, što pojedini izvori ocjenjuju kao odstupanje od načela transparentnosti i javnosti rada institucija.

Funkcija agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava nosi značajnu političku, pravnu i profesionalnu odgovornost, budući da podrazumijeva zastupanje države u postupcima koji mogu imati ozbiljne finansijske i reputacijske posljedice po Bosnu i Hercegovinu.

Upravo zbog toga, navodi o mogućem zanemarivanju zakonskih ograničenja dodatno su podigli interes pravne struke i dijela javnosti, uz zahtjeve da se postupak izbora u potpunosti razjasni i uskladi s važećim propisima.

Zanimljivo je i to da se već četvrti put odgađa sjednica Komisije za izbor agenata i zamjenika agenata Vijeća ministara BiH pri Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Džemal Smajić (SBiH), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da se već mjesecima pokušavaju kroz parlamentarnu proceduru "progurati" izmjene Zakona o državnoj službi, te da se na prvi pogled čini kao da su to "kozmetičke izmjene", ali je ključan član 34, stav 2. koji predviđa dužinu vremena koju jedna osoba može provesti na određenoj funkciji. 

- Ovim se pogoduje kandidatima Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH: Moniki Mijić, ali i Draganu Primorcu, Čovićevom zetu kojem je već istekao drugi mandat na čelu BHANSA-e - ističe Smajić.

Lista kandidata nije zvanično objavljena od strane ADS-a BiH, Komisija je potvrdila da su svi prijavljeni kandidati formalno ispunili uvjete javnog poziva. Dio pravnih stručnjaka tvrdi da Monika Mijić, zbog dužine dosadašnjeg mandata, više ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje funkcije agentice. Zakon o državnoj službi propisuje maksimalno trajanje postavljanja na isto radno mjesto od deset godina, što je ključno pitanje u ovom slučaju.