Iza intenzivnih sastanaka političkih lidera, američkih diplomata i investitora oko Južne interkonekcije otvara se niz pitanja – od sudbine BH Gasa i modela koncesije, do toga ko će sutra upravljati najvažnijim energetskim projektom u zemlji i po kojoj cijeni će građani plaćati gas.

Južna interkonekcija je strateški gasovodni projekt čija je svrha da poveže Bosnu i Hercegovinu s novim izvorima prirodnog gasa kroz uvoz američkog ukapljenog gasa (LNG) preko Hrvatske, čime bi se ojačala energetska sigurnost i smanjila ovisnost o Rusiji.

U posljednjih nekoliko sedmica tema ovog projekta našla se u fokusu sastanaka organiziranih pod pokroviteljstvom Američke ambasade u BiH na kojima su učestvovali politički lideri iz Federacije BiH, uključujući Dragana Čovića i Sabinu Ćudić, kao i predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC i otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel. 

Na tim sastancima razgovaralo se o ubrzanju realizacije Južne interkonekcije, uključujući ulogu američkog investitora u razvoju, izgradnji i upravljanju projektom, te o značaju diversifikacije energetskih izvora za BiH. Čović je nakon susreta izjavio da je projekat imperativ za energetsku diversifikaciju i da treba biti implementiran brzo, uz jačanje američkih ulaganja u BiH. 

Sabina Ćudić, predsjednica Naše Stranke, nakon sastanka sa američkim investitorima, predstavnicima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Josephom Flynnom i Jessejem Binnallom zainteresiranom za investiranje i koncesiju za izgradnju Južne interkonekcije, gasovoda u Bosni i Hercegovini ocijenila je da je to bio izuzetno važan, produktivan i detaljan sastanak, ali i priprema za sutrašnji tehnički sastanak na kojem će, kako je navela, ulaziti u tehničke detalje neophodnih narednih koraka.   

- Ono što sam uvijek govorila na ovim sastancima ponavljam i ovaj put, i đavo i prilike su u detaljima - kazala je Ćudić, te dodala da ona lično i Naša stranka podržavaju ovaj projekat iz nekoliko razloga.

Prema njenim riječima, sigurnosna politika BiH će profitirati od investicije ove veličine u BiH od američkog investitora.

- Još važnije za građane BiH jeste da nas interesuje diversifikacija, raznolikost mogućnosti kada je u pitanju snabdjevanjem gasom, kako za fizička lica i pojedinačna domaćinstva, tako i za privredu, ne samo u Sarajevu i Zenici gdje je sjedište potreba za plinom domaćinstava u BiH, već i razvijanje mreže za privredu Bosne i Hercegovine. Treća stvar, onda BiH postaje sjecište snabdijevanja gasom, ne samo za ovaj region, nego i za važan dio Evrope i postaje ključni energetski igrač u regionu i Evropi. Da ne govorim o mogućnostima nižih cijena gasa, odnosno mogućnosti izbora između dosadašnjih izvora gasa za BiH, gdje imamo jedan izvor iz Rusije, sa mogućnostima diversifikacije sa izvorom gasa iz SAD-a - navela je Ćudić.

Pojasnila je i zašto govori "đavo je u detalju", kazavši da "imamo neophodne izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču otvaranja mogućnost koncesije".

- Za Našu stranku nije prihvatljivo da se tu radi o tri kompanije, po prijedlogu HDZ-a BiH, da to budu kompanije iz Hrvatske i BiH, odnosno  BH Gasa i nove kompanije iz Mostara. To apsolutno nije prihvatljivo za Našu stranku, ne samo iz političkih razloga, nego ni iz funkcionalnih razloga zato što želimo vidjeti investiciju koja se efikasno sprovodi, a ne daje dodatne alate raznim akterima za blokade  - kazala je predsjednica Naše stranke.

Američka ambasada u BiH jasno je poručila da daljnje blokiranje procesa neće biti tolerisano i da je projekat Južne interkonekcije prioritet za SAD u kontekstu energetske sigurnosti i saradnje sa BiH. Članovi vlasti saglasili su se da je neophodno brzo postići ključne korake, uključujući usvajanje zakonskih rješenja i eventualno potpisivanje međunarodnog sporazuma s Hrvatskom o isporuci LNG-a. 

Ukratko, razgovori su bili usmjereni na aktiviranje investicionog modela koji bi omogućio bržu izgradnju Južne interkonekcije, na zahtjeve za usklađivanjem pravnog okvira i na poruku američke strane da se politički otpori moraju prevazići radi općeg interesa građana i ekonomije BiH.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, nakon sastanaka s predstavnicima američke ambasade i investitorima prije dva dana poručio je da je Južna interkonekcija "imperativ za energetsku diversifikaciju BiH" i da projekat mora biti realiziran bez daljih zastoja, uz snažnije uključivanje američkog kapitala.

U Mostaru je dodatno naglasio da se o ovom pitanju mora postići politički dogovor koji neće ugroziti mir, stabilnost i funkcionisanje institucija, te da su reforme i saradnja domaćih aktera preduvjet za napredak zemlje. 

Istovremeno je otvorio mogućnost formiranja nove kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi bila nosilac projekta, čime je poslao poruku da želi zadržati snažan politički i upravljački utjecaj nad realizacijom Južne interkonekcije.

Šta se "iza brda valja", da li su ovo najave da bi kompanija BH GAS koja već više od 26 godina snabdijeva BiH ovim energentom, mogla "izvisiti" i šta na sve kažu stručnjaci i zastupnici.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za Faktor kaže da što se tiče samog projekta Južna interkonekcija i uključivanja SAD-a, to je dobro zbog ubrzavanja i da niko ne treba da ima primjedbe na taj dio. 

- Znamo ko je sve to blokirao i da je ovim na određeni način projekat otkočen, ali treba znati da to nije samo Zakon o južnoj interkonekciji, tu će sigurno trebati donijeti set zakona da bi se uopće ušlo u proceduru realizacije ideje sa koncesionarom - ističe Bečarević.

Dodaje da, koliko je to dobro ili loše, to će se vidjeti u narendom periodu, jer jednostavno za sada nema informacije ni ko će biti koncesionar.

 - Da li je to ova firma koja se spominje ili je ona samo investitor, a da će se neka druga, odnosno sad već treća kompanija pojaviti. Ovdje je posebno značajno i to da nije riječ samo o izgradnji, sutra bi tu bilo i upravljanje, što bi moralo uključiti i neku kompaniju. Ne možete imati u vlasništvu gasovod koji održavate, na kojem ne radite sve radnje koje svaki transporter radi, a to je i posjedovanje dispečerskog centra, odnosno narudžbe gasa, redovno održavanje... Ima tu još puno detalja koji će se u narednom peiodu morati razriješiti - kaže Bečarević.

Posebno ističe finansiranje, te pitanje koliko će to novca koštati, koliko će sutra biti cijena kubika gasa.

- Tu morate imati ne samo međudržavni sporazm, nego i sporazume transportera jer gas će dolaziti iz pravca Hrvatske, a to znači da taj koncesionar mora zaključiti i određene ugovore sa hrvatskom kompanijom, pa onda sa BH Gasom u čiji sistem bi ulazio prirodni gas, pa ima tu još puno detalja... Ovo je ozbiljan projekat, ali bojim se da ovaj put kojim se sad ide nije baš najsretnije rješenje, jer niko ne govori o onim suštinskim stvarima - poručuje Bečarević.

 Dodaje da je u cijelom ovom projektu najjednostavnije zaključiti međudržavni sporazum, jer to je iskazivanje namjera i jedne i druge države da žele da im se spoje dva sistema gasovoda.

Ističe da svi zaboravljaju jednu bitnu stvar, a to je kakve će taj koncesionar tražiti garancije od države Bosne i Hercegovine, jer neće niko uložiti 200-300 miliona eura, a da ne zatraži garanciju, odnosno na koji će mu način biti vraćen taj novac.

 - Pitanje je šta će sutra biti sa cijenom gasa kroz jedan takav projekat. Vidjet ćemo u narednom peirodu - zaključuje Bečarović.

Govoreći o sudbini BH Gasa, Bečarević ističe da Dragan Čović ima jedan širi plan, i da to nije samo kompanija koju on želi da osnuje u Mostaru. 

 - To je jedan plan ovladavanja energetskim sektorom Federacije Bosne i Hercegovine, i to tako što bi preuzeo regulatora za energiju koji je već sa svojim kadrovima, odnosno "puštanjem od strane trojke" ušao u taj jedan segment, on ima tu i izgradnju termoelektrane na plin u krugu Aluminija, ima i berza električne energije koju želi da formira u Mostaru i plus kompanija koja bi realizovala Južnu interkonekciju, tako da je tu spektar svega što on želi. Da li će to njemu neko dopustiti, nadam se da neće i nadam se da će kompanija BH Gas, odnosno onaj ko je još prije 15 godina bio začetnik ove ideje, da će ostati u ovom dijelu u kojem treba da ostane. I što je najbitnije nakon korištenja 30 godina tog gasovoda, da se da onome ko je transporter i ko je sposoban i ko može u svakom trenutku odgovoriti. Bez obzira na to šta gospodin Čović govorio, to je jedina transportna kompanija koja je sve ove godine vodila i uvoz i transport gasa i pokazala da to može raditi bez ikakvih problema - zaključuje Bečarević.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da da je cijela ova priča oko razgovora u Amabasadi SAD-a i Izmjena i dopuna Zakona o južnoj interkonekciji za javnost poprilična nepoznanica, pa tako i za zastupnike.

- Ovaj projekt je od iznimne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, iz mnogo razloga, i upravo je SDA bila ta koja je Zakon o južnoj interkonekciji predlagala u Parlamentu FBiH.

Zato ćemo i dalje insistirati na što promptnijoj implementaciji ovog projekta. Trenutno se tim projektom "kite" oni koji su najviše zaustavljali i usporavali, a to je Vlada FBiH. Kakav će finalni oblik ovog projekta biti, sada je u potpunosti do njih jer Parlamentu još ništa nisu dostavili - kaže Šabanović.

Na pitanje da li je moguće da BH GAS bude "istisnut" iz cijelog projekta, Šabanović ističe da je to sve domen spekulacija, jer niko još nema uvid šta je Vlada pripremila, dogovorila - zaključuje Šabanović.