Od aerodroma do drugih federalnih institucija, istrage, sudske mjere i utvrđeni sukobi interesa ozbiljno potresaju upravljačke strukture sistema u Federaciji. 

U posljednjih godinu dana Federaciju BiH obilježili su slučajevi suspenzija, udaljavanja i razrješenja direktora javnih preduzeća, ne kao posljedica redovne političke smjene vlasti, već kao rezultat postupanja pravosudnih organa.

Za razliku od ranijih praksi, kada su se rukovodeće pozicije mijenjale isključivo političkim dogovorima i stranačkim raspodjelama, ovi slučajevi otvorili su prostor u kojem sudske odluke, tužilačke istrage i utvrđeni ili sumnjivi sukobi interesa direktno utječu na vrh javnih institucija.

Iako su postupci još u toku i pravna odgovornost tek treba biti konačno utvrđena, zajednički imenitelj ovih predmeta jeste razotkrivanje sistema u kojem se godinama tolerisalo preplitanje javnih funkcija, privatnih interesa i političkog utjecaja – često bez ikakvih posljedica.

Na Javnom preduzeću Međunarodni aerodrom Sarajevo došlo je do udaljavanja direktora Sanina Ramezića, nakon što je Posebni odjel Federalnog tužilaštva (POSKOK) utvrdio postojanje sukoba interesa.

Vrhovni sud Federacije BiH izrekao je mjere zabrane četverici osumnjičenih u predmetu koji se odnosi na poslovanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, čime im je privremeno onemogućeno obavljanje ključnih funkcija u preduzeću.

Mjere zabrane izrečene su Benjaminu Mešaku, Adnanu Mahmutoviću, Žanu Matiću i Saninu Rameziću, pozivajući se na član 140a. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH. Sud im je zabranio obavljanje određenih poslovnih aktivnosti i službenih dužnosti.

Nakon toga, Vlada Federacije BiH imenovala je Amadea Mandića za vršioca dužnosti direktora Sarajevskog aerodroma, što je potvrdila i Skupština društva.

Međutim, dva zastupnika u Federalnom parlamentu BiH uputila su pritužbu sudskom registru, tražeći da se Mandić ne upiše u Registar Općinskog suda u Sarajevu, uz obrazloženje da je prilikom imenovanja prekršen zakon.

Afera poznata kao "Spengavanje" uzdrmala je i Federalnu upravu policije (FUP), ali i Vladu FBiH.

Nezavisni odbor Parlamenta Federacije BiH raspisao je prošle sedmice konkurs za izbor direktora Federalne uprave policije. Konkurs je bio otvoren do 18. decembra, a kako je ranije izjavio predsjednik Nezavisnog odbora Amar Hadžiomerović, intervjui s kandidatima planirani su za 12. januar.

Podsjetimo, Nezavisni odbor zatražio je od Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH da se protiv aktuelnog direktora FUP-a Vahidina Munjića pokrene disciplinski postupak. Na taj zahtjev reagovao je federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, poručivši da "neće postupati po njihovom zahtjevu".

Vrhovni sud Federacije BiH izrekao je mjere zabrane i Arijani Huseinović-Ajanović, šefici Kabineta premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, koja je jedna od osumnjičenih u aferi "Spengavanje".

Osim nje, mjere zabrane obavljanja dužnosti izrečene su i Muhamedu Ohranoviću te Ervinu Mušinoviću.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije Federalnog tužilaštva (POSKOK), po nalogu Vrhovnog suda Federacije BiH, izuzeo je dokumentaciju iz Vlade FBiH koja se odnosi na imenovanje direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).

Provjerava se da li je imenovanje direktora FUCZ-a Aldina Brašnjića unaprijed dogovoreno kroz izmjene Statuta, po istom principu prema kojem je ranije izuzeta dokumentacija u vezi s Međunarodnim aerodromom Sarajevo.

Podsjetimo, pozicija direktora FUCZ-a pripada stranci Narod i pravda, čiji je Brašnjić kadar.

Tužilaštvo Federacije BiH potvrdilo je da vrši provjere prijave koja se odnosi na ispunjavanje uvjeta za imenovanje Aldina Brašnjića, te da je od Vlade FBiH zatražena kompletna dokumentacija o njegovom izboru i imenovanju na poziciju vršioca dužnosti direktora.

Brašnjić je privremeno imenovan u aprilu prošle godine, a u septembru je, prema medijskim navodima, od Vlade FBiH zatražio izmjene pravilnika kako bi ispunio formalne uvjete za imenovanje.

Federalni ministar pravde Vedran Škobić odbio je dati pozitivno mišljenje na prijedlog izmjena pravilnika, navodeći da je u samom prijedlogu navedeno da se pravilnik mijenja jer Brašnjić ne ispunjava propisane uvjete.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u FBiH, privremena imenovanja ne mogu trajati duže od tri mjeseca, niti se mogu ponavljati.

Prema dostupnim informacijama, Brašnjić je završio Fakultet političkih nauka, koji ne odgovara uvjetima propisanim Pravilnikom, te nema ni neophodno radno iskustvo u trajanju od sedam godina sa visokom stručnom spremom.

Ovi slučajevi jasno pokazuju da pravosudni organi sve češće moraju intervenirati tamo gdje političke strukture nisu spremne sankcionisati sukobe interesa ili nezakonita imenovanja. Umjesto da javna preduzeća i institucije funkcionišu u skladu sa zakonom i stručnim kriterijima, godinama su tolerisani interesi partija, lične veze i kombinacije privatnog i javnog.