Iz Udruženja poslodavaca FBiH ističu da pri zapošljavanju ne smije postojati nikakva diskriminacija, te da je oni kao poslodavci niti praktikuju niti podržavaju. 

Podsjećamo, nedavno smo pisali tekst o diskriminaciji pri zapošljavanju osoba koje su starije od 45 godina, te oglasima za posao koji se pojavljuju na portalima, novinama, ali i naprimjer izlozima nekih prodavnica, a u kojima piše da se "traže djevojke do 35. godine starosti".

Iz Udruženja poslodavaca poručuju:

- To se kosi se s praksom i kodeksom poslovanja iole ozbiljnih kompanija. Sporadične slučajeve, koje mi kao Udruženje poslodavaca u FBiH ne podržavamo niti odobravamo, zaista ne bismo komentarisali. Naglašavamo da to nije pravilo.

Poslodavci traže i angažuju stručne, vrijedne i posvećene radnike, ako postoji podjela - dijele na dobre i manje dobre zaposlenike. Ne postoje nikakve podjele po dobi, spolu ili bilo kom drugom osnovu - naveli su. 

Iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH su potvrdili da je trećina nezaposlenih u Federaciji u dobi starijih od 45 godina, te se složili da se generalno radi o teže zapošljivim kategorijama, koje se suočavaju sa ograničenim ponudama na tržištu rada.

 - Federalni zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada i socijalne politike već niz godina provode aktivne mjere zapošljavanja koje su dostupne i osobama starijim od 45 godina.

U ranijim projektima, poput Projekta podrške zapošljavanju (SESP), ova populacija je bila posebno obuhvaćena i kroz te programe zaposleno je više hiljada osoba starijih od 45 godina.

U aktuelnim javnim pozivima, iako starosna granica nije eksplicitno navedena kao uvjet, osobe starije životne dobi se tretiraju kao ranjiva i teže zapošljiva kategorija te imaju pravo aplicirati za mjere sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja, kao i programe prekvalifikacije i dokvalifikacije - saopćili su.

- Zakon o radu jasno i nedvosmisleno propisuje zabranu diskriminacije radnika i osoba koje traže posao na osnovu starosti, ali i drugih ličnih svojstava poput spola, invaliditeta, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, političkog uvjerenja i slično. Diskriminacija može biti direktna, kada se osoba otvoreno stavlja u nepovoljniji položaj, ili indirektna, kada naizgled neutralna pravila ili kriteriji zapravo dovode do toga da određena grupa ljudi bude zakinuta.

Ova zabrana odnosi se na sve faze radnog odnosa, od uvjeta zapošljavanja i izbora kandidata, preko uvjeta rada, prava iz radnog odnosa, obrazovanja i osposobljavanja, pa sve do napredovanja ili otkaza ugovora o radu.

Zakon ipak ostavlja mogućnost da se u pojedinim slučajevima napravi razlika, ali samo ako je priroda posla takva da starosna dob ili neka druga karakteristika predstavljaju stvarni i odlučujući uslov za obavljanje tog posla, te ako je svrha takve odredbe opravdana - navode iz ministarstva. 

- U slučaju da do diskriminacije dođe ili da radnik ili tražitelj zaposlenja sumnjaju da su po nekom osnovu diskiminisani, takav radnik ili osoba koja traži posao mogu u roku od 15 dana zatražiti zaštitu od poslodavca ili oglašivača posla, u ovisnosti šta je u pitanju. 

Ako poslodavac ili oglašivač posla u roku od narednih 15 dana ne postupi po tom zahtjevu, moguće je u roku od dodatnih 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.

U takvom postupku dovoljno je da radnik iznese činjenice koje ukazuju na sumnju da je bio diskriminiran, a na poslodavcu je obaveza da dokaže da diskriminacije nije bilo ili da je postojala objektivna opravdanost razlike.

Ako sud utvrdi da je diskriminacija postojala, poslodavac mora uspostaviti uskraćeno pravo i nadoknaditi štetu.

Važeći propisi, dakle, eksplicitno uređuju zaštitu radnika i osoba koje traže zaposlenje u ovakvim slučajevima, a zakon naglašava da ništa u njegovim odredbama ne smije ograničiti pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupka radi zaštite od diskriminacije - dodaju. 

- Prvo, kroz dosljednu primjenu zakonskih propisa. Naime, članovi 8-13. Zakona o radu eksplicitno uređuju zabranu diskriminacije i daju mogućnost radnicima da se zaštite, uključujući pravo na tužbu protiv poslodavca. 

Drugo, kroz jačanje inspekcijskog nadzora i rada institucija koje trebaju reagovati na diskriminatorne prakse. 

Treće, kroz edukaciju poslodavaca i javnosti o prednostima zapošljavanja starijih radnika, posebno jer se radi o osobama sa iskustvom, radnim navikama i pouzdanošću. 

Konačno, kroz aktivne politike zapošljavanja koje će omogućiti dodatne prilike za obuku i prekvalifikaciju kako bi se i stariji radnici mogli lakše prilagoditi promjenama na tržištu rada - naveli su iz Ministarstava za rad i socijalnu politiku FBiH.