Udruženju Resursni Aarhus centar u BiH početkom ljeta obratili su se mještani MZ Vesela iz Bugojna koji su im ukazali na situaciju da postoje indicije da je firma Kvatro d.o.o. Bugojno  u MZ Vesela otvorila novi kamenolom, bez njihovog saznanja, saglasnosti i bez obaveznih dozvola. 

Primijetili su da se vrši eksploatacija pijeska, čak i da se koristi eksploziv, te da se svakodnevno odvozi otprilike po 10 kamiona pijeska i istovara se na parceli kod gradskih bazena i neke još nepoznate parcele, navodi se u saopćenju Udruženja.

Prema izjavama mještana, kamenolom se nalazi otprilike 100 m od prvih kuća, a koje trpe štetu od ranijeg i trenutnog eksploatisanja pijeska.

Eksploatacija pijeska je, kako ističu, ranije zaustavljena zbog prisustva velike količine podzemnih voda. Međutim, tokom ljetnih mjeseci 2025. bila je uočena eksploatacija, bez da se uzimala u obzir mogućnost posljedica po podzemne vode, te prisustvo kuća.

Mještani su tvrdili da bi kamenolom trebao biti smješten na dvije velike parcele (katastarske čestice broj 1509 i 2141/2), odmah uz postojeći kamenolom Majdan, u MZ Vesela, Bugojno.

Kako bi provjerio navode mještana, Aarhus centar u BiH ističe da se obratio nadležnim ispektorima (kantonalnim i federalnim), a koji su se smatrali nenadležnim ili ništa nisu uočili spornim u odnosu na kamenolom, već, da su zatekli na mjestu da je "jedna grupa mještana nelegalno napravila put preko k.p. 1509 k.o. Vesela koja je u posjedu fime Kvatro d.o.o. Bugojno kako bi mogli dolaziti do svojih vikendica...(i) da se na navedenim parcelama nalazi divlja deponija kućnog otpada... koju su napravili nesasvjesni mještani Vesela i ostali... (te da je) vlasnik firme Kvatro d.o.o. Bugojno izjavio da će nastaviti odvoziti nelegalno navučen otpad o svom trošku..."

Ono što predstavlja zaokret u ovoj priči, kako naglašavaju, jeste iznenadni javni poziv mještanima MZ Vesela, a koji je bio okačen 13.10.2025. na stubovima rasvjete i koji je pozivao na javnu raspravu dva dana kasnije, tj. 15.10.2025., sa početkom od 17 sati u lokalnoj sportskoj sali u MZ Vesela, Bugojno.

Tema javnog poziva bila je javna rasprava o koncesiji Mejdana Bila zemlja Garčići, te donošenje odluke o izdavanju ili neizdavanju koncesije o korištenju i eksploataciji pijeska na lokalitetu Garačići - MZ Vesela. 

Naime, 10. oktobra MZ Vesela je dobila pismeni zahtjev od načelnika Općine Bugojno da se provede navedena javna rasprava o koncesiji firme Kvatro d.o.o. Bugojno. Po molbi mještana, uznemirenih zbog kratkog roka od objave do samog održavanja javne rasprave, predstavnici Aarhus centra u BiH su otišli na javnu rapravu u MZ Vesela.

Ono što su uočili, kako su saopćili, jeste grubo kršenje odredbi Aarhuske konvencije u odnosu na njen drugi stub - učešće javnosti.

Tvrde da iako su "izbacivači" nastojali razbiti masu, te je policija bila primorana da interveniše, javna rasprava je bila zaključena velikim protivljenjem mještana da se izda koncesija za navedeni kamenolom. 

Mogao se primijetiti veliki odaziv iako predsjednik MZ nije pristupio zapisu svih pristunih, jer je imao zakup sale na samo jedan sat, kako je tvrdio, te nije mogao svima dozvoliti da se potpišu, jer bi to oduzelo vremena u sali, sa ograničenim vremenskim zakupom. Tako da ni predstavnici Aarhus centra u BiH nisu imali prilike se potpisati na zapisnik, navode u saopćenju.

- Opisano stanje načina održavanja javnih rasprava je nažalost, prema iskustvu Aarhus centra u BiH (a koje sada ima preko 13 godina rada na terenu), česta pojava. Mnogi okolišni problemi i prijetnje bivaju riješeni na ovaj način. Ono što je problematično za ovaj slučaj jeste da lokacija, obim i prisustvo otvaranja starog-novog kamenoloma uz postojanje podzemih voda, može potencijalno izazvati scenarij sličan kao onaj u Donjoj Jablanici - ističu iz Aarhus centra. 

Pitaju se da li će ikad naši predstavnici vlasti raditi na preveniranju okolišnih i sigurnosnih problema ili će nastaviti samo sporadično raditi na sanaciji i kolektivnom oplakivanju, kada ponovo dođe do tragičnih ishoda.

- Pitamo se da li će neko zaista odgovarati za onih 10+ već izvučenih kamiona pijeska sa lokaliteta kamenolom Majdan, ili će nadležne institucije nastaviti da sarađuju sa moćnicima kako bi prikrivali krivična djela protiv okoliša i prirode i/ili pokušavali ih dovesti retroaktivno u zakonski okvir, kao što se pokušalo sa ovom tzv. javnom raspravom na kojoj je potrebna presonalna pozivnica? - zaključili su u saopćenju.