Četiri mjeseca unazad na društvenim mrežama šire se poruke podrške Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska, kojeg se predstavlja žrtvom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i njegovih odluka. Dok se novac koji je trebao biti uložen za promoviranje ovog entiteta koristi za promociju pojedinca, u BiH ne postoji zakonska norma kojom bi se to sankcioniralo, upozoravaju stručnjaci.

Rod Blagojevich, bivši guverner savezne države Illinois i osuđeni za korupciju, u posljednja tri mjeseca objavio je na svom X profilu više od 15 objava koje se tiču Milorada Dodika.

Posljednja objava je kratki video u kojem se poručuje da je Ured visokog predstavnika u BiH nastavak djelovanja USAID-a koji je, kako se navodi, ukidao demokratiju.

- Strani birokrat iz Njemačke, zvani visoki predstavnik, želi poništiti izbor predsjednika Republike Srpske tako što će mu učiniti isto što su korumpirani naoružani demokratski tužitelji učinili predsjedniku Trumpu. Svijet koji voli slobodu mora se probuditi - tvrdi Blagojevich u posljednjoj objavi u julu dijeleći ovaj video na svom profilu.

Iz Ureda visokog predstavnika navode da provedba Općeg okvirnog sporazuma za mir ostaje osnov za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu BiH.

- Ured visokog predstavnika (OHR), uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, pomaže visokom predstavniku u osiguranju potpunog poštivanja Mirovnog sporazuma i provođenju njegovog mandata u pogledu nadgledanja provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma - navode iz Ureda za Detektor.

Na kraju Blagojevicheve objave se navodi da materijal distribuira RRB Strategies LLC, kompanija u njegovom vlasništvu, "u ime Republike Srpske".

Ugovor za lobiranje sa Vladom Republike Srpske firma RRB Strategies LLC potpisala je 27. marta ove godine.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, za Detektor navodi da ne postoji zakonska prepreka da se plaća za lobiranje da se promoviraju interesi određene države u drugim državama, pri čemu to u ovom slučaju radi entitet, ali da se ovdje sredstva ne troše za tu svrhu.

- Sredstva se ne koriste za promoviranje Republike Srpske, već za pranje reputacije Milorada Dodika - navodi Korajlić dodajući da se tako Republika Srpska poistovjećuje sa Dodikom kao pojedincem.

Video koji je podijelio Blagojevich podijelila je i stranica KnowMore na kojoj se od marta ove godine objavljuju videosadržaji u kojima se Dodik prikazuje žrtvom. Ta stranica nije transparentna po pitanju toga ko stoji iza nje.

Slične poruke je KnowMore plasirao u videima i tokom aprila, kada su na Instagramu objavljena tri videa. U prvom se prikazuje kako je protiv Milorada Dodika započet politički progon, što je, kako navode, utvrdio i Interpol, zbog čega nije pokrenuta međunarodna potjernica protiv njega.

U drugom se Bosna i Hercegovina stavlja u poziciju onih koji podržavaju Hamas, dok se u trećem navodi da se u ovoj zemlji sistemska diskriminacija Srba ne rješava.

Navodi se da su neriješeni slučajevi napada na povratnike, te da je osnivanje Republike Srpske Dejtonskim mirovnim sporazumom bilo neophodno za zaštitu Srba.

Detektor nije bio u mogućnosti dobiti komentar od stranice KnowMore.

Blagojevicheve poruke ne tiču se samo Dodika, neke od njih govore o sigurnosti u BiH. On je početkom jula u kolumni za Washington Times napisao da je BiH područje u kojem se razvija iranska baza za operacije, odnosno u kojoj se gradi Hezbolah.

- S nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sledeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma - naveo je Blagojevich u svojoj kolumni.

Tri dana nakon, Blagojevich se na Twitteru pita da li visoki predstavnik želi započeti rat u BiH, s obzirom na to da vrši pritisak za hapšenje Dodika.

- Dodik je legalno izabrani predsjednik Republike Srpske - navodi Blagojevich, dodajući da je on Trumpov pristaša.

Izvještaji Evropske unije o terorizmu u prethodne dvije godine navode da BiH napreduje prema svojim ciljevima u borbi protiv terorizma.

Napredak se u izvještajima SAD-a navodi od 2020. godine, s tim da je 2021. godine navedeno da je napredak manji, između ostalog, zbog političke krize uzrokovane secesionističkom retorikom i opstrukcijom državnih institucija od čelnika entiteta Republika Srpska.

U posljednjem izvještaju SAD-a navodi se da BiH ima ograničene kapacitete, te da su nasilni ekstremizam i regionalneetnonacionalističke skupine ostali potencijalni izvori terorizma u Bosni i Hercegovini.

Strategija protiv terorizma i nasilnog ekstremizma u BiH je, nakon kašnjenja, napokon stupila na snagu u novembru 2022., a akcijski planovi usvojeni su na svim razinama 2023. i uspostavljeno je koordinacijsko tijelo za praćenje provedbe.

Posjetu Republici Srpskoj u junu 2025. godine Blagojevich je podijelio na svom profilu, navodeći da je Dodik jedan od rijetkih evropskih lidera koji otvoreno podržava izbor Trumpa.

- Jutro nakon Trumpovog izbora, Dodik je, noseći crvenu kapu s natpisom Maga, organizirao skup kako bi proslavio Trumpovu pobjedu. Tokom istog dana, Biden mu je uveo sankcije - navodi Blagojevich na svom profilu krajem juna, ne naglašavajući da je plaćen za promoviranje Dodika.

On je, ugovorom potpisanim između njegove firme RRB Strategies i ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a Zlatanom Klokićem, zadužen za objavljivanje članaka koji ističu političku motivaciju iza pravnih postupaka protiv Dodika i drugih zvaničnika Republike Srpske.

- Izjave za medije odmah po potpisivanju ugovora te lobiranje kod više američkih zvaničnika da na društvenim mrežama objave upozorenja u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini - druga je stavka definirana ovim članom ugovora.

Blagojevich je 2011. godine osuđen na 14 godina zatvora zbog optužbi za korupciju.

Nakon što je osam godina proveo u zatvoru, Trump mu je 2020. godine ublažio kaznu, a potom ga i bezuvjetno pomilovao.

Upravo u tome Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH vidi problem, navodeći da se Blagojevich u Republici Srpskoj predstavlja kao izaslanik američke administracije, a ne kao osoba plaćena za lobiranje.

- Radi se o osobi koja ima političku težinu, obzirom da se radi o osobi protiv koje su se vodili slučajevi za korupciju - kaže Korajlić.