Svake godine kardiovaskularne bolesti (CVD-cardiovascular diseases) u svijetu odnesu više od 20,5 miliona života, podatak je Svjetske federacije za srce (World heart federation).

Do 80 posto preuranjenih smrti od CVD-a može se spriječiti pristupačnijom zdravstvenom zaštitom, ranim otkrivanjem te zdravim načinom života koji uključuje zdravu prehranu i fizičku aktivnost, navodi ova krovna organizacija u povodu 29. septembra - Svjetskog zdravlja srca.

Ovogodišnja kampanja nosi naziv "Ne propustite otkucaj", a federacija poziva sve vlade i donositelje odluka na učešće u javnoj peticiji za provedbu akcijskog plana kojoj je cilj pobjeda nad srčanim bolestima koje su ocijenje najvećim ubicom na svijetu odgovornim za jednu od pet preuranjenih smrti.

Kardiovaskularne bolesti ili oboljenja srca i krvnih žila obuhvataju koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu, perifernu arterijsku bolest, reumatsku bolest srca, kongenitalnu srčanu bolest te duboku vensku trombozu i plućnu emboliju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kardiovaskularne bolesti i u Bosni i Hercegovini zauzimaju vodeće mjesto na listi uzroka smrti.

Od svih uzroka smrti žena u našoj zemlji, čak 46 posto otpada na kardiovaskularne bolesti, dok je ta brojka kod muškaraca nešto niža i iznosi 36 posto.

Kardiovaskularna oboljenja vodeći su uzrok smrti stanovništva i u Federaciji BiH sa stopom smrtnosti od 522 na 100.000 stanovnika.

Razlog - zašto smo u vrhu u svijetu po broju oboljelih od kardiovaskularnih bolesti - prof. dr. Šekib Sokolović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije i reumatologije, odgovor nalazi u nezdravom načinu života bh. građana.

Kaže kako tome kao ljekar svakodnevno svjedoči, a pacijenti se jednostavno ne žele odreći loših navika.

- Teška hrana, puna masnoća, šećera, gojaznost, slaba fizička aktivnost, pušenje, sve su to okidači za kardiovaskularne bolesti. Ljudi na ovim prostorima su navikli da jedu puno slatka, masno meso i da nemaju mjeru. Jede se daleko više nego što je potrebno organizmu. Naravno, sva ono što unesemo mora se negdje odložiti, u srcu, krvnim sudovima i to dovoditi do oboljenja. Naravno, i genetika je važna, ali ona u svega 25 posto dovodi do obolijevanja, za sve ostalo uzrok je čovjek - ističe Sokolović.

Prema njegovim riječima, godišnje se u BiH bilježi blizu 3.000 iznenadnih srčanih smrti.

- Nedavno sam bio u Londonu na kongresu kardiologa i tamo sam čuo informaciju da u Americi godišnje ima 85.000 iznenadnih srčanih smrti. Kako bi tu brojku smanjili oni su pokrenuli kampanju da na svim javnim mjestima, poput aerodroma, škola..., imaju defibrilatore, a istaknut je i projekt malih kućnih defibrilatora koji u roku od tri-četiri minute spašavaju život od iznenadne srčane smrti.

Navodi kako nezdrava prehrana vremenom dovodi do hroničnih upala, stanja koja su okidači za infarkt.

- Ljudi nisu svjesni, ali zbog jednog pokvarenog zuba osoba može dobiti infarkt srca, ali i oboljenja bubrega, zglobova, reumatsku groznicu. Tako je isto i sa upalom sinusa, mokraćnih kanala, koje se ne liječe, bilo kakvo žarište u organizmu može izazvati predijabetes, dijabetes, inzulinsku rezistenciju koju sve više ljudi ima - objašnjava Sokolović.

Posebno kaže zabrinjava činjenica što sve više mladih obolijeva, pa navodi primjer koronarnih bolesti za koje je, kako kaže, za 10 godina spuštena granica obolijevanja.

- Prije su ljudi infark dobijali sa 50 i više godina, danas se oni dešavaju kod 40-godišnjaka upravo zbog loših navika. Istakao bih i pušenje kao jedan od glavnih faktora, jer previše je mladih koji već od rane mladosti počinju sa konzumiranjem cigareta ne razmišljajući koliko je to opasno - naglašava.

Osvrnuo se i na utjecaj zagađenog zraka na nastanak kardiovaskularnih bolesti. Sokolović kaže kako stručnjaci iznova svake godina tokom jeseni i zime upozoravaju na činjenicu koliko je zagađen zrak štetan za zdravlje.

- Kisik je najvažniji za ćeliju, a funkcija srca je da, kada ga čovjek udahne, dovede do najudaljenijih dijelova tijela i ćelija. Ako nema kisika, ćelija stari, mutira i može se preobraziti u onkološko stanje, a takva ćelija je i uzrok ateroskleroze i ranijih starenja. Primjera radi, ja kod liječenja hipertenzije, mjerim i starost krvnih sudova, pa sam došao do zaključka da svi pacijenti koji imaju kardiovaskularne bolesti, arterijsku hipertenziju, imaju i stare krvne studove. Često osobe od, primjera radi, 50 godina imaju krvne sudove koji odgovaraju 60-godišnjaku - kaže Sokolović.