Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine uputilo je u proceduru novi nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine, ali njime i dalje nisu otklonjeni ključni nedostaci pa je i dalje, između ostalog, primat na etničkoj raspodjeli kod imenovanja te je otvoren prostor za manipulaciju, istakli su za Faktor iz organizacije Transparency international (TI) u BiH.

Ivana Korajlić iz TIBiH naglasila je da su se u novom nacrtu zakona, u odnosu na prethodni nacrt, u Ministarstvu pravde BiH bazirali na uvažavanje amandmana VSTV-a, ali ne i na stavove Venecijanske komisije, međunarodnih partnera, civilnog društva.

Radi se o jednom od dva zakona koji su uvjet za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji.

- Amandmani VSTV-a ne otklanjaju suštinski nedostatke u vezi s procesom imenovanja. I dalje je fokus na etničkoj raspodjeli. Također, i dalje ostaje utjecaj ministarstava pravde, dakle izvršne vlasti, kod raspodjele pozicija. Predviđa se komisija koja je sastavljena od ministarstava pravde pa ostaje prostor za direktan utjecaj politike.

Tu su i nedostaci koji se tiču mehanizama integriteta, sukoba interesa. Vidjeli smo već sada probleme s postojećim odredbama kod provjere imovine i kod sukoba interesa. U novom tekstu zakona nisu išli na unapređenje. Predviđeno je da će to biti propisano pravilnikom, a oni će u pravilniku sami određivati šta im je sukob interesa i slično – dodala je Korajlić.

Istakla je da posebno zabrinjava, a što je bio amandman VSTV-a, što nije ostala zabrana apliciranja članova VSTV-a na pozicije tokom mandata i godinu nakon mandata već u novom tekstu zakona postoji zabrana apliciranja samo tokom mandata.

- Predviđeno je i da član VSTV-a preuzima dužnost bez obzira na to da li su završene provjere izvještaja o imovini i interesa pa se kasnije poništava njihov izbor ako bude negativno, a to nije predviđeno za ostale nosioce pravosudnih funkcija – rekla je Korajlić.

Ono što je interesantno je i to da jeste ograničen broj mandata, odnosno da po novom zakonu sudija, tužilac i član VSTV-a mogu biti izabrani na još jedan mandat, ali se tu ne podrazumijevaju mandati koji su po aktuelnom zakonu.

- Veliki je broj zamjerki koje nisu otklonjene novim nacrtom zakona. Bojim se da se ide u rizik ubrzavanja usvajanja, a nije suštinski urađeno ništa osim ispunjavanja želja VSTV-a. Jedino pozitivno što je inkorporirano iz amandmana VSTV-a je što su pooštreni uvjeti za izbor nosioca pravosudnih funkcija. Evropska unija je preporučila da nacrt zakona o VSTV-u opet ide na mišljenje Venecijanskoj komisiji. Vidjet ćemo hoće li – zaključila je Korajlić.

Nacrt zakona o VSTV-u je prije nekoliko dana upućen u proceduru konsultacija nakon čega ide pred Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Prema predloženom, primjena ovog zakona počinje godinu nakon stupanja na snagu.

Predviđa 20 članova VSTV-a. Trenutno ih ima 15. Najmanje po četiri moraju biti iz reda konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih, a najmanje osam članova jednog spola. Kako bi to bilo osigurano, išao bi ždrijeb kojim se određuju institucije iz kojih će doći članovi Vijeća. Osam članova su sudije, osam je tužilaca i četiri su člana koja nisu iz pravosudne zajednice.

Jednog člana VSTV-a bira Vijeće ministara BiH, a jednog Parlamentarna skupština BiH, te po jednog predlažu entitetske advokatske komore.

Uspostavljaju se sudski i tužilački odjel. Sudski imenuje sudije i odlučuje o pitanjima u vezi sa sudijama, a tužilački tužioce.

Nije propisana zabrana suzdržanosti kod glasanja, što je bila preporuka Venecijanske komisije, ali je propisana posljedica suzdržanosti, a to je prestanak članstva.

Za provedbu ovog zakona, prema projekciji VSTV-a koja je data u obrazloženju nacrta, trebalo bi popuniti 67 pozicija i za njihove plaće i naknade više od šest miliona KM godišnje. Tu su i godišnji operativni troškovi u iznosu od 726.000 KM, 1,5 milion KM za nabavku licenci za ključne sisteme i zamjenu dotrajale ključne serverske i mrežne opreme, te nekoliko stotina hiljada KM za nabavku namještaja i opreme te vozila.