Novi izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine najavljen je za jesen, a naša država i dalje je (već godinu i po) dužna još tri ključna uvjeta, i to zakon o sudovima u BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i imenovanje glavnog pregovarača. Čini se da će tako i ostati. 

Bez ispunjenja ovih uvjeta nema međuvladine konferencije, nema formalnog početka pregovora sa Evropskom unijom. Pokušaja donošenja zakona je bilo, ali, prema ocjeni mnogi, loših, te je ostalo na pokušajima.

Zakon o VSTV-u je odbijen u bh. Parlamentu, a onaj o sudovima nije ni stigao iz Vijeća ministara BiH već su ga predlagali zastupnici. Ni oni nisu prošli. 

O glavnom pregovaraču se u posljednje vrijeme više vode političke svađe onih koji su na vlasti (Trojka, SNSD i HDZ), nego što se radi. Iz Trojke (SDP, NiP i NS) sada neće ni da čuju da to bude neko blizak SNSD-u mada je prije godinu dogovoreno sa SNSD-om da to bude neko iz RS-a.

Njihovi zastupnici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine su, uz podršku onih s kojim su pokušali formirati novu većinu, predložili odluku da glavnog pregovarača bira Zastupnički dom. To nije prošlo.

Iz DF-a ističu da glavnog pregovarača treba imenovati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a sve ovo je uslijedilo pošto je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) najavila odluku o glavnom pregovaraču na Vijeću ministara. Elmedin Konaković, lider NiP-a, na kraju je "poručio" da prvo idu zakoni, a onda glavni pregovarač. 

I dok se lome koplja o glavnom pregovaraču s Evropskom unijom, dokle smo barem sa evropskim zakonima, pitali smo ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunozu. 

- Ministarstvo pravde BiH, zajedno s domaćim i međunarodnim partnerima, radi na zakonu o VSTV-u te vjerujemo da ćemo u ovoj godini usvojiti ovaj važan zakon za naše pravosuđe kao i za nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine - kazao je Bunoza.

Istakao je da je "zakon o Sudu BiH već odavno usaglašen s međunarodnim standardima i mišljenjem Venecijanske komisije".

- Ali, kao što vam je poznato, i dalje je sporno sjedište drugostepenog suda kao i krivične nadležnosti suda kada se radi o krivičnim djelima počinjenim na teritoriji jednog entiteta. Nadam se da ćemo doći do rješenja i za ova dva sporna pitanja, da će se odustati od maksimalnih i isključivih zahtjeva, i da ćemo u ovoj godini usvojiti ovaj važan zakon - dodao je Bunoza.