Najava Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) da će 2026. godine krenuti u masovne kontrole građevinskog sektora na prvi pogled izgleda kao zakasnjelo uvođenje reda. Tačnije, pojačane kontrole se odnose na izgradnju i prodaju stambenih i poslovnih objekata u BiH.

Međutim, kada se zagrebe ispod površine saopćenja UIO, otvara se pitanje da li je cilj zaista suzbijanje sive ekonomije ili tek puko namicanje sredstava za vraćanje entitetskih dugova?

Dok cijene kvadrata divljaju, a profitne marže investitora dostižu historijske maksimume, država najavljuje pojačane kontrole u građevinarstvu. Ali koga će inspektori zapravo posjetiti?

Ekonomski analitičari Igor Gavran i Zoran Pavlović upozoravaju: dok veliki igrači i sumnjivi milioni prolaze "ispod radara", država se sprema da "cijedi suhu drenovinu" kontrolišući male obrtnike i komšijsku pomoć.

Da li je ovo uvođenje reda ili samo očajnički pokušaj krpljenja budžetskih rupa preko leđa građana?

Činjenica da UIO uopće mora javno pozivati investitore da se registruju u PDV sistem jer navodno "ne ostvaruju promet veći od 100.000 KM" zvuči kao loša šala.

U državi gdje je cijena kvadrata u novogradnji postala nedostižna kategorija za prosječnog radnika, praktično je nemoguće izgraditi i prodati dva-tri prosječna stana, a ne preći taj novčani prag.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je ovakva situacija neodrživa i da ukazuje na duboku korupciju u sektoru.

- Nezamislivo je da bilo kakvi projekti izgradnje i prodaje nekretnina podložnih PDV-u budu ispod praga za registraciju. Cijene nekretnina i profiti u ovoj oblasti su abnormalni, a izbjegavanje oporezivanja masivno - ističe Gavran za Faktor.

 On upozorava da se ne radi samo o PDV-u, već i o sistematskom izbjegavanju direktnih poreza kroz prijavljivanje nerealno niskih cijena u ugovorima.

Dok UIO najavljuje da će ukrštati podatke o građevinskim i upotrebnim dozvolama, opravdana je sumnja u krajnji domet ovih mjera.

Pasivnost institucija u prethodnim godinama stvorila je ambijent u kojem oni koji uredno plaćaju poreze ispadaju naivni.

- Upitno je hoće li kontrole uspjeti da identifikuju i obuhvate većinu takvih slučajeva, a pogotovo kakav će to efekat imati na suštinu problema - kaže Gavran.

On dodaje da dosadašnja inercija UIO može imati dva lica: ili je riječ o generalnoj nezainteresovanosti za naplatu poreza ili se sadašnja aktivnost javlja kao direktan pritisak vlasti koje su se prezadužile.

- Budžeti su prazni, rate kredita stižu, a građevinski sektor, kao najlikvidniji, vidi se kao idealna "kasica prasica" za hitno krpljenje rupa -  ističe Gavran.

Najveći strah javnosti je da će svaka marka koju država naplati od investitora na kraju završiti kao nova stavka na cijeni kvadrata.

Ipak, ekonomska logika kaže drugačije.

Ako su marže investitora enormne, prostora za apsorpciju poreza ima i previše.

- Da su cijene iole realne, dodatni troškovi poreza bi sigurno vodili povećanju cijena. Međutim, profiti su toliki da se iznos eventualno dodatno plaćenog poreza u njima može lako "ugraditi" bez ikakvog povećanja konačne cijene za kupca - pojašnjava Gavran.

Problem je, smatra on, što vlasti javne prihode često doživljavaju kao sopstveni plijen, umjesto da se angažuju na stvarnom smanjenju cijena nekretnina i oporezivanju ekstraprofita koji se ostvaruju u ovoj oblasti.

- U konačnici, najavljene kontrole bit će test za državu. Ako završe samo na naplati dijela zaostalog poreza koji će otići na otplatu anuiteta, građani od toga neće imati ništa. Prava pobjeda bi bila uređenje tržišta na kojem porez plaćaju svi, a cijena kvadrata konačno počne odražavati realne troškove gradnje, a ne samo nezasitu glad za profitom i budžetskim deficitom - zaključuje Gavran.

S druge strane, ekonomista Zoran Pavlović za Faktor upozorava da bi se najavljene kontrole mogle pretvoriti u progon ljudi koji pokušavaju riješiti osnovno životno pitanje ili onih koji pomažu komšiji na selu.

- Izgleda da se ovo odnosi na situacije gdje mala ekipa gradi kuću čovjeku uz pomoć seljana, praktično na dobrovoljnim "mobama". Oporezovati takve aktivnosti nema smisla, niti će to pomoći onome ko gradi kuću, niti će UIO od toga imati stvarne koristi. To je pokušaj cijeđenja suhe drenovine - kategoričan je Pavlović.

On naglašava da veliki investitori već imaju uređen sistem PDV-a, te da bi se država trebala fokusirati na krupni kriminal, a ne na mikrobiznise i zanatlije. Zašto se ne pita: "Odakle pola miliona za stan"?

Analitičari se slažu u jednom, fokus institucija je potpuno promašen. Umjesto da se bave malim ljudima, država ignoriše ključne probleme koji direktno utječu na standard građana.

Pavlović smatra da bi UIOBiH i vlasti trebali rješavati realne probleme, poput povrata PDV-a za prvu nekretninu.

- Bolje bi bilo riješiti pitanje kako da ljudi koji kupe prvi stan dobiju nazad svojih 17 posto investicije. Umjesto toga, niko ne pita onoga ko kupuje stan od pola miliona maraka – odakle mu novac - pita Pavlović.

Dosadašnja pasivnost UIO, koja se naglo pretvara u strogoću najavljenu za 2026. godinu, jasno ukazuje na motive.

Prema njegovim riječima, besmisleno je oporezovati mobe i mikrobiznise koji rješavaju osnovne životne potrebe, dok se istovremeno ignoriše pitanje povrata PDV-a građanima za kupovinu prve nekretnine.