Federalni zastupnik Mario Karamatić na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije pitao je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na čijem čelu je Kemal Hrnjić (NiP) zašto su diskriminirali Medžlis Islamske zajednice Bihać ne isplativši im poticaje u poljoprivredi. Riječ je o sjetvi žitarica.
Cilj nam je bio projekat "od polja do stola"
v2-intext-01
- Zanima me zbog čega im nije isplaćen poticaj. Od 180 miliona KM koje Federalno ministarstvo ima na raspolaganju, tu se radi o nekih desetak hiljada KM. To što se radi o vjerskoj zajednici nije razlog da se diskriminira i da im se ne isplati poticaj - naglasio je Karamatić.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bihać Samir Bećirspahić u razgovoru za Faktor je kazao kako ne može da vjeruje da je neko u Parlamentu FBiH podigao ruku i iznio njihov problem.
v2-out-of-page
- Eto od vas sam saznao da su u Parlamentu FBiH čuli za nas i zahvalio bih se tom čovjeku što je postavio pitanje - kazao je na početku našeg razgovora Bećirspahić u kojem je ispričao sve o njihovoj lijepoj i pozitivnoj priči koja je počela 2019. godine i koja je zbog groznih poteza Federalnog ministarstva poljoprivreda zaustavljena.
- U koroni, 2019. godine, s obzirom na to da imamo uvakufljene zemlje, odlučili smo da krenemo sa proizvodnjom hrane i naše je bio cilj "od polja do stola". Htjeli smo da ih kultivišemo, očistimo, zasijemo i da u narednim godinama proizvedemo svoje brašno. I mi smo Medžlis registrovali kao poljoprivrednog proizvođača u Gradskoj upravi BIhać jer imamo pravo na to. Sijali smo, ostvarivali poticaje i postigli svoj cilj. Nakon skoro pet godina proizvodnje mi smo proizveli integralno brašno od pšenice, heljde, imali mlin gdje su nam mljeli, ma zatvorili cijeli ciklus proizvodnje i mislili smo ići dalje, širiti.
Međutim, ova posljednja vlast nas je na neki način blokirala jer mi bez poticaja ne možemo funkcionirati. Prošle godine nismo ništa zasijali jer su nas uvjetovali na dva načina. Odbili su nam poticaje i sve što smo mogli sa federalnog nivoa ostvariti nama je to blokirano, a sa kantonalnog i gradskog smo dobijali - priča nam Bećirspahić.
Registrovani smo kao poljoprivredni proizvođač u Gradskoj upravi Bihać
Kaže kako su morali obustaviti sijanje.
- U problemu smo. Nama su odbijeni federalni poticaji, nisu mali, veliki su. Morali smo obustaviti prozvodnju jer bismo totalno otišli u minus, ne bismo mogli iznijeti tu proizvodnju i na neki način su nam uništili taj plan koji smo mi realizirali od 2019. godine. Dobili smo odbijenicu da nemamo pravo na poticaj jer nismo dostavili izvod iz sudskog registra, a Medžlis Bihać kao i sve druge vjerske zajednice nemaju izvod iz sudskog registra već izvod iz Ministarstva pravde gdje smo registrovani. Imamo rješenje kojim smo registrovani u Gradskoj upravi kao poljoprivredni proizvođač. I oni iz Federalnog ministarstva poljoprivrede su se samo držali tog izvoda iz sudskog registra i konstantno nas odbijali - priča nam Bećirspahić.
Kaže kako su se žalili, pisali, zvali, ali iz Ministarstva nisu nikada odgovorili.
- Kod izmjene pravilnika Ministarstvo je još gore napravilo. Mi smo imali proizvodnju i otkupljivače, iz Bosanske Gradiške otkupljivali su nam žito. Onda ovi promijenili pravilnik i rekli da mi možemo samo prodati žito mlinarima!? Da nam oni određuju cijenu? Žalili smo se, ali mi smo za njih nevažan faktor bez obzira na to što smo pored Livna, Bijeljine, treći medžlis koji se uopće bavi poljoprivredom. U problemu su i druge vjerske zajednice. Imamo Katoličku crkvu, oni imaju vinograde i neku proizvodnju - kazuje Bećirspahić.
Kaže kako zbog svega ove godine nisu ništa proizveli.
- Nismo smjeli. Kome prodati žito? Nemamo mašine, imamo čovjeka kojem platimo da to uradi i on sam ima problem, žalili su se Ministarstvu, ali oni gore apsolutno nemaju sluha i oni su uništili proizvodnju. Jesenja sjetva treba da ide, mi ne možemo da sijemo. Kada nemamo podršku države, šta drugo, a svima su im puna usta domaće proizvodnje i poljoprivrednika, a evo kako to izgleda na terenu. Emotivan sam jer smo šest godina života uložili da ovo sve zaživi, da oplemenimo zemlju i iz onog što je uvakufljeno proizvedemo hranu. Imamo 105 duluma i sve nam je stopirano - govori sa tugom predsjednik Medžlisa IZ Bihać Samir Bećirspahić.
Trebali smo dobiti između 13 i 15 hiljada KM, imamo 105 duluma zemlje
Prema njegovim riječima, Ministarstvo traži da Medžlis osnuje firmu kako bi dobijao poticaje, a da bi neko imao firmu treba imati hiljade duluma zemlje.
- Mi imamo 105 duluma i postavlja se pitanje zašto da Medžlis osnuje firmu ako smo se upisali u registar Grada Bihaća kao poljoprivredni proizvođač. A znate li šta je još veći apsurd i što mi para uši, jeste da smo mi za prošlu godinu, odnosno, ovu dobili poticaj Federalnog ministarstva u gorivu!? Po njihovom nismo trebali, a dobili smo gorivo kao subvenciju, a nismo dobili novac po 1.000 KM po hektaru. Trebali smo dobiti između 13 i 15 hiljada KM.
Medžlisu nije potrebno da on ostvari neku dobit, mi to podijelimo narodu. Nije medžlisu potrebno da sada zaradi 20.000 KM. Mi to vratimo narodu, ali važna je ta priča da smo mi proizveli hranu, a država ne želi da mi proizvodmo hranu. Ne znam ko je podigao ruku u Parlamentu FBiH, ali želim da mu zahvalim ko god da je. Da mu kažem svaka čast što je uopće iko otvorio tu priču. Imate vi i Katoličku crkvu, Pravoslavnu crkvu gdje ljudi imaju plastenike, vinograde, svašta, i svi su dovedeni u problem jer im se traži nešto što oni ne mogu ispoštovati - priča Bećisrpahić.
Kaže kako u prošlom sazivu Vlade FBiH nikada nisu imali problema.
- Nismo ranije nikakvih problema, nikada me niko nije zvao. Uzmemo sve što treba, ažuriramo podatke po tri-četiri puta godišnje u našem gradskom uredu za poljoprivredu. Oni nas izuzetno podržavaju. U kantonu je svima bilo u cilju, u gradu, da Medžlis takvo šta radi. Iz Bijeljine su nam dolazili u nadzor žitarica. Radili smo analize tla, sve s ciljem da to funkcionira, međutim, sada je sve stopirano. Sve i da proizvodimo, zar da nam mlinari određuju cijenu za naš trud?

U Krajini mi nemamo silosa, ja dok se žanje žito moram poslati u Bosansku Gradišku i dalje, a šleper košta 1.300 ili 1.500 KM i ako me gurneš u neki drugi dio BiH, meni ode taj šleper iznad 2.000 KM i ja više nisam konkurentan. Recimo, čovjek u Bijeljini proizvodi žito i prodaje ga u svojoj mahali, on nema trošak transporta. A ja kada pošaljem nekoliko šlepera iz Bihaća, idem u minus. Ja mogu proizvesti i proizvod prodavati kao ranije kada su nam ljudi u Prnjavoru i Gradiškoj izašli ususret da nam kupe to. I nisu pitali "koliko imate", već su kazali: "Koliko god da proizvedete, mi ćemo kupiti" - ispričao nam je Bećirspahić.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nisu odgovorili zašto su Medžlisu IZ Bihać uskratili poticaje.