Iako se Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, posljednjih dana raspričao o tome kako će novi Zakon o radu u Federaciji BiH biti mnogo bolji od starog, da će poslodavce obavezati na isplatu dodataka, da će "zacementirati" topli obrok, Savez samostalnih sindikata radnika Bosne i Hercegovine još nije dobio odgovore na primjedbe koje je dao na nacrt ovog zakona.

Kaže Delić da će, kada su u pitanju prava radnika, novi zakon prvi put detaljno urediti pitanje naknada plaće i dodataka na plaću.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika BiH, kazao je za Faktor da oni još nisu dobili odgovor iz Ministarstva rada i socijalne politike na primjedbe koje su dostavili te da ne vjeruje da će na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH koja je prolongirana za 2. juni biti riječi o nacrtu Zakona o radu u FBiH.

- Ne znam, očekujem da nam Ministarstvo odgovori. Mi nećemo odustati - rekao je Kurtović.

Faktor je još u oktobru prošle godine objavio tekst primjedbi na prednacrt Zakona o radu u Federaciji BiH koje je Samostalni sindikat radnika Bosne i Hercegovine uputio Vladi Federacije BiH, odnosno resornom ministarstvu.

U više od pedeset članova, zakon mijenja gotovo sve što određuje odnos poslodavca i radnika – od ugovora, otkaza i radnog vremena, do kolektivnih ugovora i sindikalnog organizovanja.

U sindikalnim analizama već se spominje termin "zakon o fleksibilnom otpuštanju" jer bi, kako tvrde, svaki radnik mogao postati privremen, raspoloživ i lako zamjenjiv.

Prednacrt novog Zakona o radu Federacije BiH, koji je Ministarstvo rada i socijalne politike uputilo u javnu raspravu, već je izazvao oštre reakcije sindikata.

Prema ocjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, riječ je o dokumentu koji ne samo da ne unapređuje položaj zaposlenih, nego sistematski razgrađuje postojeće mehanizme zaštite radnika.

Iako vlasti tvrde da se zakon "usklađuje s evropskim standardima", sindikati upozoravaju da se iza te fraze krije niz odredbi koje idu direktno u korist poslodavaca – kroz fleksibilnije otkaze, nesigurne oblike zapošljavanja, te ograničavanje sindikalnih prava.

Jedna od najspornijih novina je skraćenje rokova za otkaz i uvođenje niza novih razloga zbog kojih radnik može ostati bez posla. Umjesto da se ojačaju mehanizmi zaštite, predloženi članovi Zakona zapravo pojednostavljuju proceduru za poslodavca, dok radniku ostavljaju manje prostora za žalbu ili sudsku zaštitu.

Sindikati tvrde da bi to u praksi značilo da radnici mogu biti otpušteni gotovo bez ikakve stvarne mogućnosti odbrane, a sudski postupci bi trajali godinama – što već danas obeshrabruje mnoge da uopće pokreću tužbe.

U obrazloženju zakona često se ponavlja riječ "fleksibilnost", što bi, prema mišljenju sindikata, trebalo značiti jedno – jeftiniji i zamjenjiviji radnik.

Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. To otvara prostor da radnici godinama rade u nesigurnom statusu, bez prava na otpremninu, godišnji odmor ili kreditnu sposobnost.

- Takav model rada vodi u potpunu nesigurnost i pretvara radnike u privremenu robu na tržištu rada - stoji u sindikalnoj analizi još iz oktobra, na koju do danas Sindikat nije dobio odgovor iz resornog ministarstva.