Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović upriličio je konferenciju za medije na kojoj se osvrnuo na aktuelne događaje ističući da se nastavlja se negiranje kontinuiteta države Bosne i Hercegovine i najvažnijih državnih simbola. Pojavljuju se, kako je naveo, ekstremistički zahtjevi vezani za legalnu državnu zastavu pod kojom je Bosna i Hercegovina postala punopravnopravna članica Ujedinjenih nacija prije 34 godine, negiraju se prava i postojanje cijelog konstitutivnog naroda, Bošnjaka.

- U susjednoj državi idiotske politike crtaju nove karte Bosne i Hercegovine, koje nemaju za cilj da stabiliziraju i riješe odnose između naroda, već suprotno, samo ih pogoršavaju. Nažalost, u tome učestvuje i zvanična hrvatska politika.

Jesu li tzv. "mislioci konzervativne orijentacije" koji su u subotu Zagrebu predstavili kartu trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, svjesni da na ovaj način otvaraju regionalna etnička pitanja u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj, Italiji? Nove karte se mogu crtati i u ovim državama, zar ne? - naveo je on.

Ali, dodao je, zaboravljaju da se pitanje etničkih odnosa ne može posmatrati samo u Bosni i Hercegovini.

- Kartografi moraju znati da i mi znamo analizirati, nacrtati, i predložiti rješenja. Evo, ekskluzivno, prvi put govorim sljedeće: analiza i prijedlog rješenja koje je izradio stručni tim Naprijed BiH, uzimajući u obzir sve elemente, presude međunarodnih sudova, genocid, UZP, položaj Srba i Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, položaj Bošnjaka u Srbiji, Sandžak, poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini sa prijedlogom rješenja. Ako se bude otvaralo to pitanje, ako je liberalna demokratija neperspektivna, imamo rješenje etničkih odnosa na Balkanu - istakao je.

U vezi s tim, rekao je, "mnogo toga se prisjećamo":

·        formiranje općine Usora suprotno Jedinstvenim kriterijima. Prihvaćeno samo etničko, ustupak napravio Parlament FBiH 1996. godine;

·        proširenje teritorije općine Žepče - odluka visokog predstavnika -  prihvaćeno zahvaljujući “kvislinzima” u tom periodu,

·        obećanje da će se formirati općina Počitelj - nikad nije ispunjeno;

·        Statut grada Mostara-specijalni predstavnik Košnik-napadnut od strane hrvatskih ekstremista; usvojen građanski princip jedan čovjek jedan glas;

·        kontinuirani pozivi političara da se ne plaća RTV taksa;

·        finasiranje RTV HZHB.

- Mnogo je ustupaka napravljeno. Mogao bih nabrajati unedogled, ali ključni problem je blokada rada institucija Bosne i Hercegovine, a onda upravo oni koji aktivno rade na tome šalju poruka u svijet kako je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i  nemoguća.

Prošle sedmice sam za ovom istom govornicom jasno govorio da SNSD i HDZ već godinu i po, sinhronizirano i planski, blokiraju Dom naroda državnog parlamenta, kao i rad državnih institucija, a onda isti ti "odmetnici" od Ustava i ustavnog poretka optužuju nas, patriote, za nerad i državu proglašavaju propalom, pa joj onda prekrajaju, za sada unutrašnje granice, a kasnije će vjerovatno i vanjske, sve u skladu sa velikodržavnim projektima i sporazumom "Tuđman – Milošević" iz Karađorđeva o podjeli Bosne i Hercegovine - kazao je.

Na djelu je, ističe, realizacija aktivnosti iz Memoranduma SANU 2:

"Koristiti sve mehanizme da se oba doma parlamenta Bosne i Hercegovine maksimalno onemoguće u radu, obezvrede i obesmisle na sve moguće načine. Ovo je jedno od značajnijih sredstava za dokazivanje teze o nemogućnosti funkcionisanja zajedničkih institucija."

- U Zagrebu su nam jasno pokazali da na ovome strateški i sinhronizirano rade sa obje strane rijeke Drine, kao i u samoj Bosni i Hercegovini, na svim nivoima vlasti.  Upozoravam ih, svaki pokušaj tzv. preustroja Bosne i Hercegovine na etničkim osnovama vodi u dodatnu nestabilnost Balkana i Evrope. Zato je važno jasno reći: još uvijek postojimo mi, Bosanci i Hercegovici, ljudi i institucije koje će kao i do sada braniti ustavni poredak, suverenitet i cjelovitost države, politički, pravno i demokratski - rekao je.     

Na dokazivanju teze o nemogućnosti funkcioniranja državnih institucija, dodao je, otvoreno radi i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, predvođeno glavnim tužiocem Milankom Kajganićem.

- Svaki smo dan svjedoci posljedica nerada ovog najvažnijeg državnog organa, njegovih odluka koje su u suprotnosti sa zakonima i nepostojanja bilo kakve profesionalne i lične odgovornosti državnih tužilaca. Sve navedeno je rezultiralo nepodnošljivom društvenom i sigurnosnom situacijom u državi, što ide na ruku političkim negatorima Bosne i Hercegovine, poput onih koji su se sastali u Zagrebu.

Nerad, nepoštivanje profesionalnih standarda Tužilaštva, premještanje tužilaca sa jednog na drugi referat, dodjela predmeta poslušnim tužiocima, opstrukcije ustroja Tužilaštva kako bi bilo efikasnije, samovolja u radu glavnog tužioca, itd.  

Zbog svega toga tražim razješenje glavnog tužioca Milanka Kajganića i sankcije za državne tužice Igora Dubka i Vedranu Mijović, za koje smatram da su na vrhu tužilačke piramide koja, zloupotrebom službenih ovlaštenja, radi u interesu vladajućih političkih stanaka SNSD-a i HDZ-a, te godinama štite kriminal njihovih funkcionera, pa čak i napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine - kazao je Mehmedović.

Protiv Kajganića, Mijović i Dubaka danas je, kako je naveo, Uredu disiplinskog tužioca podnio pritužbe na njihov rad i zatražio izricanje odgovarajućih disciplinskih mjera propisanih zakonom.

- Na potezu je glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević da svima pokaže da li će sačuvati ono malo čistog obraza tužilačke branše koji je preostao u ovoj državi. Sve traženo ću detaljno obrazložiti. Prije devet mjeseci smo kolega Jasmin Emrić i ja podnijeli krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma, bivšeg direktora SIPA-e, zbog postojanje osnovane sumnje da je izvršio krivična djela iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine napad na ustavni poredak i zloupotreba službenog položaja, jer je postupio po zahtjevu tada osumnjičenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i 18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku sa dužnost direktora SIPA-e - naglasio je Mehmedović i dodao:

- Moram istaći da je slučaj Darka Ćuluma vjerovatno jedinstven u svijetu po tome da je jedan direktor najvažnije državne policijske agencije dao ostavku i pridružio se osumnjičenima u napadu na ustavni poredak, neopravdano odsustvao sa posla  81 radni dana uzastopno, i bez ikakvih posljedica se vratio na posao 14. jula 2025. gdje se nezakonito nalazi i danas. Nedopustivo je da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, konkretno tužilac Igor Dubak, za devet mjeseci nije mogao utvrditi ono što je i svakom pravnom laiku jasno, a to je činjenica da je Ćulum nezakonito uzurpirao poziciju direktora SIPA-e i da za učinjena djela mora krivično odgovarati, a tužilac Dubak da za ovakav nerad ima potpunu podršku glavnog tužioca Kajganića - naveo je Mehmedović.

Kada je u pitanju odgovornost državnih tužilaca, smatra da je službena ovlaštenja, također uz podršku glavnog tužioca Kajganića, zloupotrijebila i državna tužiteljica Vedrana Mijović i to po pitanju dvije izuzetno važne krivične prijave, pa je, kaže, Uredu disciplinskog tužioca podnio  pritužbu i na njen rad, po istom pravnom osnovu kao u slučaju tužioca Igora Dubaka i traži izricanje odgovarajuće disciplinske mjere.

- Tužiteljica Mijović već devet mjeseci ništa nije preduzela po pitanju krivične prijave koju smo podnijeli 21. jula prošle godine protiv predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto, zbog postojanja osnovane sumnje da je u dva slučaja izvršila krivično djela zloupotreba službenog položaja.

Prvi, predsjedavajuća Krišto nije preduzela apsolutno ništa da Vijeće ministara, u skladu sa zakonom, razriješi Darka Ćuluma s dužnosti direktora SIPA-e. Drugo djelo je vezano za neimenovanje državnog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, a uz to Borjana Krišto javno izjavljuje da će predložiti isključivo ministra kojeg predloži SNSD - istakao je. 

Za navedene grube nepravilnosti u radu tužilaca Dubaka i Mijović, ističe Mehmedović, odgovornost mora snositi i glavni tužilac Milanko Kajganić, s obzirom na to da je članom 5. Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine utvrđeno da glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo i rukovodi njegovim radom.

- Nesporno je da u slučajevima "Ćulum" i "Krišto" Tužilaštvo BiH apsolutno ništa nije preduzelo za devet mjeseci od kako su krivične prijave podnesene, osim što su formirani predmeti koji imaju status otvoren. Prevest ću na razumljiv jezik - to što je neki predmet otvoren u principu ništa ne znači, to je eufemizam da Tužilaštvo ništa konkretno ne radi, a za što je najviše odgovoran glavni tužilac.

Također, od Ureda disciplinskog tužioca tražim da ispita postupanje i rad tužiteljice Mijović i u predmetu "napad na ustavni poredak" iz člana 156. stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u kojem je, na prijedlog državnog Tužilaštva, Sud Bosne i Hercegovine donio rješenje o određivanju pritvora i naredbu o raspisivanju potjernice za Radovanom Viškovićem, Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, zbog osnova sumnje da su počinili navedeno krivično djelo - kazao je.

Općepoznato je, kako je dodao, da su navedene osobe, vršeći visoke funkcije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zagovarali, najavljivali, organizirali i podstrekavali usvajanje protivustavnih zakona, koje je na kraju i usvojila entitetska Narodna Skupština.

- Uprkos svim dokazima da je izvršen napada na ustavni poredak, 30. oktobra 2025. godine, tužiteljica Vedrana Mijović uz saglasnost i znanje glavnog tužioca Milanka Kajganića, donijela je naredbu o obustavi istrage prema osumnjičenima Dodiku, Viškoviću i Stevandiću, a u obrazloženju su naveli, citiram: "Tužilaštvo smatra da u radnjama izvršenja koje su osumnjičeni preduzeli nisu ostvarene radnje izvršenja krivičnog djela napad na ustavni poredak". Završen citat. Tužiteljica Mijović je, uz odobrenje Kajganića, obustavom istrage protiv Dodika i ostalih faktički dala ohrabrenje svim zainteresiranim za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. da to mogu nesmetano činiti - naglasio je.

Osnov vladavine prava je, ističe, da svi građani moraju biti jednaki pred zakonom i da ne smije postojati politizacija rada državnih institucija i pogodovanje funkcionerima SNSD-a i HDZ-a. Time se, kaže, provodi u djelo strateški cilj Milorada Dodika i SNSD-a o navodnoj nemogućnosti funkcioniranja institucija i same države Bosne i Hercegovine.

- Samo ovakve nepravilnosti i očigledna pristrasnost Kajganića u odnosu na funkcionere SNSD-a više su nego dovoljne da se on razriješi sa funkcije glavnog tužioca, ali ću ipak ukazati i na nekoliko drugih slučajeve koji su bili u žiži javnosti.

Nekadašnji zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić je osumnjičen za više krivičnih djela učinjenih u periodu kada je obavljao dužnost direktora Granične policije Bosne i Hercegovine i od 08. jula 2024. godine nedostupan je pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Tada su uhapšene tri osobe koje su zajedno s Galićem osumnjičene za krivično djelo organiziranog kriminala i visoke korupcije, ali i  nakon gotovo dvije godine optužnica protiv ovih osoba nije podignuta.

Drugi slučaj je vezan za Vladimira Stanimirovića, koji je kao kadar SNSD-a imenovan za direktora Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine. Stanimirović je uhapšen u avgustu 2024. godine zbog prijetnji ministru sigurnosti Nanadu Nešiću i državnoj zastupnici Sanji Vulić, ali do danas javnost nema nikakvih informacija šta je bilo sa slučajem još jednog funkcionera SNSD-a.

Također, javnosti je poznato da brojni predmeti ratnih zločina i 30 godina od kraja rata stoje u ladicama Tužilaštva Bosne i Hercegovine - naveo je.

Sramotno je, ističe Mehmedović, da je brojne krivične prijave podnesene protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalim Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protivno zakonu ustupilo na postupanje Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

- Ovo je prepoznatljiv način rada Milanka Kajganića u kojem se predmeti protiv političkih moćnika iz Republike Srpske nikada ne provedu ili se obustave ili se prebace na entitetski nivo, gdje im se gubi svaki trag, zbog političkog utjecaja na rad entitetskog pravosuđa.

Da zaključim, Milanko Kajganić mora biti hitno razriješen dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, da bi se dokazao profesionalan i zakonit rad ove veoma važne pravosudne institucije. Naglašavam da ću u kapacitetu državnog zastupnika pažljivo pratiti postupanje Ureda disciplinskog tužioca.

Za kraj, pozivam predsjednika VSTV-a Sanjina Bogunića da konačno počne raditi u skladu sa zakonom i prestane izražavati zabrinutost kao da je visoki predstavnik.  Zloupotreba Tužilaštva Bosne i Hercegovine od strane glavnog tužioca i njemu odanih tužilaca odavno je prešla sve granice - zaključio je.