- Vrijeme istječe – ako zakon ne bude usvojen na vrijeme, posljedice za našu privredu bit će nesagledive. Vlada Federacije BiH, na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem je učinila sve da zaštiti domaće kompanije, osigura stabilnost energetskog sistema i održi cijene električne energije za građane - kazao je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić.

Dodao je da je ministarstvo uz podršku Vlade FBiH odigralo ključnu ulogu u pripremi novog Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, čije je usvajanje u Parlamentu BiH, kako je rekao, od presudnog značaja za budućnost energetskog sektora i ukupne privrede BiH.

- Sada je red na zastupnicima i delegatima u Parlamentu BiH da prepoznaju hitnost ovog zakona. Pozivamo ih da odmah razgovaraju s privrednicima i sredinama iz kojih dolaze kako bi shvatili neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku — svako dalje odgađanje može imati katastrofalne posljedice po našu privredu i građane - poručio je Lakić, saopćilo je Ministarstvo.

Naglasio je da je riječ o reformskom zakonu koji donosi stabilnost, sigurnost i usklađenost s evropskim pravilima, ali i štiti interese Federacije BiH i države BiH u cjelini.

- Ovim zakonom štitimo ustroj i nadležnosti u sektoru električne energije, zadržavamo postojeće institucije i njihove ovlasti, te osiguravamo da Federacija BiH i Bosna i Hercegovina ispune uvjete koje traži Evropska unija. Ova reforma je od vitalnog značaja za našu privredu, posebno u svjetlu skorog početka primjene CBAM mehanizma (mehanizam koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini) - dodao je.

Važeći zakon, donesen još 2002. godine, više ne može pratiti današnji razvoj energetskog sektora. Od tada su u Energetskoj zajednici i Evropskoj uniji donesene brojne direktive i uredbe koje BiH mora preuzeti. Zbog kašnjenja, protiv BiH su već pokrenuti postupci zbog kršenja ugovornih obaveza - istakao je.

Posebno ozbiljan izazov, kako je saopćeno, predstavlja CBAM mehanizam (Mehanizam prilagođavanja ugljenika na granici), koji EU uvodi od 1. januara 2026. godine. On će značajno povećati troškove izvoza proizvoda proizvedenih korištenjem električne energije iz fosilnih goriva — što posebno pogađa proizvođače električne energije, cementa, čelika, aluminija i gnojiva u BiH.

Novi zakon osigurava modernizaciju i usklađenost sa standardima EU, zadržavajući postojeću strukturu i institucije — DERK (Državna regulatorna komisija za električnu energiju), NOS BiH (Nezavisni operator sistema Bosne i Hercegovine) i Elektroprijenos BiH — te uvodi berzu električne energije, čime se dodatno jača transparentnost tržišta i konkurentnost.

- Uspostavom berze električne energije postižemo ravnotežu i stvaramo pretpostavke za razvoj modernog tržišta, koje će donijeti korist i proizvođačima i potrošačima - naglasio je Lakić.

Napominje i da je Vlada Federacije BiH, uz čvrst stav i kontinuirane pregovore, osigurala da se iz zakona izostave odredbe o prirodnom gasu, koje su ranije bile predmet sporenja.

- Federacija BiH je odlučno insistirala da se sektor gasa uredi posebnim zakonom, jer nije prihvatljivo da se kroz ovaj zakon narušava postojeća podjela nadležnosti ili umanjuju ovlasti državnih institucija. Naš cilj je bio jasan – zaštititi interese Federacije i države BiH, i to smo postigli - rekao je Lakić.

Usvajanjem ovog zakona, ističu iz Ministarstva, BiH će ispuniti jedan od ključnih uvjeta EU za odlaganje primjene CBAM mehanizma na električnu energiju do kraja 2025. godine, čime će se zaštititi domaća privreda i zadržati konkurentnost izvoznika.

Novi Zakon o električnoj energiji, kako ističu iz Ministarstva, donosi pravnu i institucionalnu sigurnost te omogućava BiH da ostane dio evropskih tokova u energetici. Tekst zakona rezultat je širokog i transparentnog procesa koji je vodilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz aktivno učešće eksperata iz entitetskih ministarstava, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Elektroprijenosa i NOS BiH. Tehničku podršku pružili su projekti Vlade SAD-a (Asistencija energetskom sektoru – EPA) i Evropske unije (EU4Energy), a zakon su podržale obje entitetske vlade, Vlada Brčko Distrikta BiH i Energetska zajednica.