Gdje je Nacrt Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine i šta se dešava s primjedbama koje su resornom ministarstvu uputili i predstavnici Sindikata i poslodavaca u Federaciji BiH?

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kaže da je on upućen Vladi Federacije BiH. Safudin Čengić, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH (ESV), za Faktor tvrdi da on ništa ne zna o tome i da čeka tematsku sjednicu ESV-a koju je ministar Delić obećao, te da ne zna šta je s primjedbama koje su poslodavci uputili Ministarstvu na ovaj zakon. 

- Ministar Delić je obećao da će zatražiti posebnu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH o Nacrtu Zakona o radu u FBiH i mi još čekamo. Ne znam, pitat ću ministra šta je sa sjednicom - kazao je Čengić.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza Samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da ne zna ni da je Nacrt Zakona o radu upućen Vladi FBiH, te da nikada nisu dobili odgovor na primjedbe koje su dali na zakonski prijedlog, a bilo ih je mnogo, te da oni ne odustaju od onoga što su tražili.

- Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH zakazana je za 25. maj ove godine. Očekujem da od Vlade FBiH dobijemo odgovore - kazao je Kurtović.

Čini se da su četiri godine mandata ove vlasti "pojeli skakavci", a da od reformskih zakona koje je Vlada FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem obećavala, nema ništa.

- Kada je riječ o Zakonu o radu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo je putem radne grupe završilo sve neophodne konsultacije i pribavljena su neophodna mišljenja relevantnih institucija i partnera - rekao je Delić.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor je rekao da neće ništa biti od Zakona o radu FBiH u ovom mandatu.

- Nema ništa od toga, kao što nema ništa ni od najavljenih fiskalnih reformi, dobili smo samo elektronsku fiskalizaciju i to se neće realizovati u ovoj godini. Nema ništa od kapitalnih zakona, bit će još koja sjednica Parlamenta FBiH, možda dvije i to je to. Imamo četiri godine koje su "pojeli skakavci" - kazao je Šabanović.

Iako javnost nema uvid šta se nalazi u samom Nacrtu Zakona o radu u FBiH, Faktor je imao priliku vidjeti šta je stajalo u prednacrtu jer su Savez samostalnih sindikata BiH i Udruženje poslodavaca BiH imali niz primjedbi.

 Iz Sindikata su još tada za Faktor tvrdili da ovakav prijedlog pretvara sigurnost zaposlenja u privilegiju, a radnike gura u još veću neizvjesnost.

Jedna od najspornijih novina je skraćenje rokova za otkaz i uvođenje niza novih razloga zbog kojih radnik može ostati bez posla. Umjesto da se ojačaju mehanizmi zaštite, predloženi članovi Zakona zapravo pojednostavljuju proceduru za poslodavca, dok radniku ostavljaju manje prostora za žalbu ili sudsku zaštitu.

Sindikati tvrde da bi to u praksi značilo da radnici mogu biti otpušteni gotovo bez ikakve stvarne mogućnosti odbrane, a sudski postupci bi trajali godinama – što već danas obeshrabruje mnoge da uopće pokreću tužbe.

U obrazloženju zakona često se ponavlja riječ "fleksibilnost", što bi, prema mišljenju sindikata, trebalo značiti jedno – jeftiniji i zamjenjiviji radnik.

Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. To otvara prostor da radnici godinama rade u nesigurnom statusu, bez prava na otpremninu, godišnji odmor ili kreditnu sposobnost.

- Takav model rada vodi u potpunu nesigurnost i pretvara radnike u privremenu robu na tržištu rada - stoji u sindikalnoj analizi.

Još jedno pravo koje bi, prema sindikatima, moglo nestati u tišini jeste – topli obrok. U prednacrtu Zakona o radu FBiH nema jasne odredbe koja bi obavezala poslodavce da radnicima osiguraju naknadu za ishranu tokom radnog dana, bilo kroz obrok na poslu ili kroz novčanu naknadu. Umjesto toga, predviđeno je da se ta pitanja "uređuju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu", što znači da u firmama gdje nema sindikata – a takvih je sve više – poslodavac sam odlučuje da li će isplaćivati topli obrok i u kojem iznosu.

Sindikati upozoravaju da se time ukida jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa, koje je imalo i simboličnu i socijalnu funkciju.

- Topli obrok nije luksuz, to je osnovno pravo radnika koji osam sati provodi na poslu. Ukidanjem ove obaveze poslodavci praktično smanjuju plaću, ali bez da to tako nazovu -  navodi se u primjedbama.

Za većinu zaposlenih u realnom sektoru to znači da bi njihova stvarna mjesečna primanja mogla biti manja i do 200 KM jer se topli obrok i regres više ne bi tretirali kao obavezni troškovi poslodavca, nego kao "mogućnost".

U članu koji se odnosi na radno vrijeme, sindikati vide još jednu klopku. Prednacrt uvodi mogućnost tzv. raspoređenog radnog vremena i "fleksibilnog rasporeda sati", što bi poslodavcima omogućilo da radnika zovu po potrebi, bez jasnog plana ili nadoknade. Drugim riječima – radnik bi morao biti stalno "na raspolaganju", iako se to u zakonu ne zove prekovremeni rad. Takav model već je kritikovan u zemljama regiona jer u praksi briše granicu između radnog i privatnog života.

Zabrinutost izaziva i način na koji zakon tretira zaštitu trudnica, porodilja i bolovanja. U postojećem tekstu, kako navodi Savez samostalnih sindikata BiH, izostavljene su jasne garancije da žena ne može biti otpuštena zbog trudnoće ili korištenja porodiljskog odsustva. Slično važi i za radnike na bolovanju – umjesto da se njihova prava ojačaju, zakon uvodi mogućnost da poslodavac otkaže ugovor ako bolovanje "predugo traje", bez precizne definicije šta to znači.

Mnogi od predloženih članova podsjećaju na rješenja iz važećeg Zakona o radu iz 2016. godine, koji je već tada bio žestoko osporavan. Sindikati podsjećaju da su obećane reforme tržišta rada tada rezultirale masovnim ugovorima na određeno, dok su inspekcijski nadzori i sudska zaštita ostali na minimalnom nivou. Drugim riječima, novi zakon ne ispravlja stare nepravde – već ih institucionalizira.

Jedna od tema koja već godinama izaziva nezadovoljstvo radnika, posebno u trgovini i uslužnim djelatnostima, jeste rad nedjeljom i praznicima. Umjesto da novi zakon konačno uvede jasnu zabranu rada nedjeljom – kao što su to već učinile neke zemlje regiona – prednacrt Zakona o radu FBiH tu mogućnost uopće ne prepoznaje.