U Sarajevu je danas obilježen Dan bijelih traka kroz program "Dan bijelih traka: sjećanje na žrtve u Prijedoru, učenje lekcija iz prošlosti".

Događaj je realizirao Grad Sarajevo putem Informativnog centra Sarajevo u saradnji s Udruženjem Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak, uz podršku četiri gradske općine i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Studenti Fakulteta političkih nauka, zajedno sa stipendistima i volonterima Udruženja Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak, učestvovali su u programu na četiri lokacije u gradu, noseći bijele trake kao simbol sjećanja na žrtve zločina počinjenih u Prijedoru 1992. godine, koje su počinile srpske vojne, policijske i paravojne snage. Oni su tokom rata ubili 3.176 civila, od čega čak 102 djece. 

Tokom obilježavanja razgovarali su s građanima o značaju Dana bijelih traka, važnosti kulture sjećanja i očuvanju sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima.

Program je obilježen i snažnom simbolikom mladih učesnika koji su nosili crne majice sa stihovima Abdulaha Sidrana, okružene sa 102 bijele ruže u znak sjećanja na 102 ubijene djece Prijedora.

Zamjenica gradonačelnika Grada Sarajeva Mirela Džehverović izjavila da je cilj obilježavanja odavanje počasti svim žrtvama stradalim u Prijedoru, ali i prenošenje kulture sjećanja na mlađe generacije.

- Želimo da mladi ljudi nastave njegovati kulturu sjećanja i prenose istinu o onome što se dogodilo budućim generacijama, ne kako bi stvarali nove podjele, nego kako bi sačuvali sjećanje na žrtve i zločine koji su počinjeni - kazala je Džehverović te dodala da je obaveza njegovati kulturu sjećanja i mladim generacijama prenositi istinu zasnovanu na sudski utvrđenim činjenicama.

- Posebno je važno što upravo mladi ljudi danas šalju poruku da žrtve ne smiju biti zaboravljene i da društvo mora graditi budućnost na vrijednostima mira, ljudskog dostojanstva i tolerancije - poručila je Džehverović.

Naglasila je da upravo uključivanje studenata daje posebnu vrijednost programu, jer su oni generacije koje će nastaviti čuvati kolektivno pamćenje i podsjećati na važnost obilježavanja datuma koji opominju na posljedice mržnje i diskriminacije.

Zamjenik izvršnog direktora Udruženja Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak Sanjin Hamidičević istaknuo je da je ovogodišnje obilježavanje prethodno uključivalo edukativne radionice na kojima su mladi imali priliku detaljnije se upoznati s događajima u Prijedoru i historijskim značajem Dana bijelih traka.

- Edukacijom i angažmanom mladih generacija šaljemo snažnu poruku da zajednički gradimo društvo utemeljeno na istini, pravdi i borbi protiv svakog oblika diskriminacije i poricanja zločina. Na ovaj način čuvamo istinu od zaborava, iskazujemo pijetet prema žrtvama i solidarnost s njihovim porodicama - rekao je Hamidičević.

Mladi Sarajeva danas su nosili bijele trake u znak sjećanja na žrtve Prijedora i poslali poruku da kultura sjećanja pripada novim generacijama jednako snažno kao i onima koji pamte.

Studentica Odsjeka za socijalni rad Fakulteta političkih nauka Dženisa Koles kazala je da su kroz radionice učili o simbolici bijelih traka i važnosti aktivnog učešća mladih u obilježavanju značajnih historijskih datuma.

- Naučili smo koliko je važno da mladi budu uključeni u obilježavanje ovakvih datuma i koliko je značajno razumjeti simboliku bijelih traka, ne samo u kontekstu Prijedora nego i drugih mjesta stradanja kroz historiju - rekla je Koles.

Njena kolegica Blažica Tomić ocijenila je da radionice predstavljaju važan prostor za promišljanje o prošlosti i očuvanje sjećanja na žrtve.

Istaknula je da je jedna od studentskih grupa radila idejni koncept spomenika ubijenoj djeci Prijedora u Sarajevu, smatrajući da bi takvo obilježje doprinijelo očuvanju sjećanja na 102 ubijene djece i poslalo poruku da njihova stradanja ne smiju biti zaboravljena.

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su nesrpski stanovnici Prijedora bili prisiljeni označavati svoje kuće bijelim zastavama i nositi bijele trake oko ruke, što je prethodilo sistematskom progonu, zatvaranjima, ubistvima i drugim zločinima počinjenim nad Bošnjacima i Hrvatima na području toga grada.

Iz Prijedora je protjerano 50.000 nesrba, a više od 30 hiljada muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, zatvoreno je i držano u krajnje nečovječnim uslovima u logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska, ali i drugim mjestima zatočenja.

Ishod ovog zločinačkog poduhvata bio je uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije ove općine.

Za zločine u Prijedoru, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i sudovi u BiH, izrekli su više od 50 presuda, osudivši odgovorne (uključujući Milomira Stakića, ratnog predsjednika općine) na više stotina godina zatvora.

Ipak, pravda za Prijedorčane i dalje nailazi na bedeme negiranja.

Trenutne vlasti u Prijedoru i bh. entitetu Republika Srpska aktivno negiraju razmjere zločina.