Prije godinu i po lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da će tražiti da RS-u pripadne mjesto glavnog pregovarača BiH sa EU-om, u novembru 2024. su HDZ, SNSD i Trojka dogovorili da glavni pregovarač bude iz reda srpskog naroda, kojeg će, podrazumijeva se, odabrati Dodik, sada iz Trojke izražavaju oštro protivljenje bilo kakvim kadrovima bliskim SNSD-u.

- Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD-a ili bliske SNSD-u za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača. Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija – "oštar" je prije dva dana bio Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider NiP-a koji je dio Trojke.

Povod je bila izjava predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto (HDZ) da je pripremila odluku o glavnom pregovaraču BiH sa EU-om. A kako su mediji prenijeli, predložit će Anu Trišić-Babić, kadra upravo SNSD-a.

Kao odgovor, Trojka je jučer u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložila odluku po kojoj bi glavnog pregovarača i njegovog zamjenika imenovao Zastupnički dom na prijedlog klubova zastupnika. Ovo nije prošlo. 

Zbog ovakvih reakcija zatražili smo od Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine odgovor na pitanja koje su to ovlasti glavnog pregovarača, koje su njegove obaveze, šta će on tačno raditi, te može li išta (i ako može šta) uraditi sam, tačnije "na svoju ruku".

Zanimalo nas je i da li bi bilo prihvatljivo da bude formiran ured glavnog pregovarača gdje bi bila tri pregovarača koja bi se rotirala na poziciji glavnog, što je opcija koja je neformalno pominjana.

Ono što nam je pojašnjeno je da je osnova posla glavnog pregovarača organziranje razgovora s Briselom, odnosno Evropskom komisijom u procesu pregovora i organiziranje poslova unutar države.

Ali u suštini nema jedinstvenih evropskih pravila po pitanju glavnog pregovarača, što bi bilo najjednostavnije, pa Direkcija za evropske integracije može ponuditi samo iskustva drugih zemalja.

Tačne zadatke i nadležnosti našeg glavnog pregovarača trebaju biti precizirani zapravo odlukom Vijeća ministara BiH.

Ono što bi bilo za očekivati i što bi bilo logično jeste primijeniti Zakon o Vijeću ministara BiH, gdje nijedan dokument ne ide u Brisel, a da nije prošao Vijeće ministara BiH, što je bilo iskustvo i iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To bi onemogućilo glavnog pregovarača da eventualno uradi nešto sam, osim ako zakonodavac, kako je pojašnjeno, ne napravi derogaciju iz nekog opravdanog razloga. Ali u BiH ono što je logično ne znači nužno da će biti tako.

Iz Direkcije za evropske integracije BiH su nam odgovorili da su u svakoj državi koja je prošla kroz ovaj proces, model strukture, ovlasti i kadrovska rješenja bili rezultat političkog dogovora, uz poštivanje pravnog okvira koji reguliše pristupanje međunarodnim sporazumima i uvažavanje najboljih dostupnih iskustava u datom trenutku.

- Vrlo važnim se pokazalo i osigurati povezanost glavnog pregovarača i pregovaračke strukture s ostatkom sistema uključenim u proces evropskih integracija.

Iskustva država koje su prošle kroz ovaj proces pokazuju da je uloga glavnog pregovarača značajna, ali da su stručnost i funkcionalnost cjelokupne pregovaračke strukture jednako važni. Ta struktura treba uključivati poslovnu zajednicu i druga stručna udruženja. Stoga pregovarački proces zahtijeva sinergiju snažne političke podrške i stručnog znanja – kazali su iz Direkcije za evropske integracije (DEI).

Istakli su da funkcija glavnog pregovarača, što također potvrđuje iskustvo drugih država, zahtijeva stručno poznavanje pravnog sistema i procedura EU-a, kao i pravnog sistema same države.

- Ova funkcija podrazumijeva i određene vještine, jer zadatak nije samo vođenje razgovora s Briselom, već i organizacija poslova te postizanje dogovora unutar institucija o pojedinim pitanjima. Također su važni poznavanje stranih jezika i dobra povezanost sa svim ključnim akterima u društvu – napominju u DEI-ju.

Kažu i da pregovori o pristupanju nisu klasični pregovori, već proces u kojem se država kandidat dogovara s 27 država članica o rokovima i načinu na koji će preuzeti propise EU-a u svoj pravni sistem i provesti ih.

- Pravilo je da se svi propisi EU-a moraju preuzeti i provesti do trenutka pristupanja u članstvo, a s državama članicama se, uz dobro pripremljenu argumentaciju, razgovara o tome kako i do kada država mora završiti svoj dio posla – naveli su iz DEI-ja u odgovoru.