Sve lošija ekonomska situacija u BiH, rast cijena, inflacija, siromaštvo i sve veća neimaština doveli su do toga da sve više građana krade po supermarketima. Nekada su to samo bili lopovi i profesionalci, kriminalci, ali sada i "obični građani" koji uglavnom kradu hranu.
Prema izjavama trgovaca iz BiH, najčešće se kradu proizvodi koji imaju relativno visoku vrijednost, mali su i lahko se sakriju.
Kako kažu, najčešće mete krađa su: maslac i puter, velike čokolade i slatkiši, namazi, konzerve ribe, posebno
skuplji brendovi tune, sirevi i drugi mliječni
proizvodi, suhomesnati proizvodi
(salame, sudžuka, suho meso), kafa, kozmetika (kreme,
dezodoransi, mlijeka za tijelo), ali i pojedini pekarski
proizvodi i kroasani.
Promjena trenda posljednih godina
Posljednjih godina trgovci primjećuju promjenu trenda. Ranije su češće nestajali kozmetika, skupi parfemi, vrijedan nakit, odjeća i luksuzniji proizvodi, a danas se
sve više krade hrana.
Zanimljivo je da trgovci navode kako se osnovne namirnice poput brašna, šećera, soli i ulja znatno rjeđe kradu, dok su skuplji prehrambeni artikli mnogo češća meta.
Zašto se krade upravo hrana
Trgovci povezuju porast krađa hrane s
rastom cijena i padom kupovne moći građana. Nakon velikog rasta cijena
prehrambenih proizvoda, trgovci su počeli primjećivati češće nestanke upravo tih artikala.
Obični građani i "sitne krađe"
Trgovci procjenjuju da se
zbog krađa i drugih gubitaka kao što su oštećena roba, administrativne greške i istek roka
trajanja, godišnje izgubi između 1 i 2 posto ukupnog prometa, što je približno
evropsom prosjeku.
Najveći broj krađa čine
takozvane "sitne krađe"- artikli vrijednosti do nekoliko desetaka maraka.
Najčešći počinioci nisu
profesionalni lopovi nego građani koji kradu svakodnevne potrepštine,
dok organizovane grupe uglavnom ciljaju skuplju kozmetiku, alkohol i tehničku
robu.
Trgovci zbog toga sve
više ulažu u videonadzor, zaštitare i elektronske oznake na robi.