Albanija je postala prva zemlja u svijetu koja ima virtuelnu ministricu.

Njeno ime je Diella, što na albanskom znači sunce, i ona će biti odgovorna za svu javnu nabavku.

Diella je već predstavljena građanima Albanije jer upravlja platformom e-Albania, koja im omogućava da pristupe gotovo svim vladinim uslugama digitalno. Ima čak i avatar, a pojavljujući se kao mlada žena odjevena u tradicionalnu albansku nošnju.

Diella će ocjenjivati tendere i imati pravo da "zapošljava talente iz svih krajeva svijeta", dok će razbijati "strah od predrasuda i krutosti administracije".

I dok nam se ovo čini kao naučna fantastika, nešto što smo gledali u Zvjezdanim stazama i Ratovima zvijezda, čini se da počinje "novo doba". Mnogima to zvuči zastrašujuće. Realno je da će umjetna inteligencija "zamijeniti" moga zanimanja i upravo to je ono čega se ljudi pribojavaju.

Microsoft je nedavno objavio listu od čak 40 zanimanja koja bi mogla "izumrijeti" zbog umjetne inteligencije.

Poslovi koji bi mogli nestati su grafički dizajner, revizor, statističar, administrativni radnik u zdravstvu, računalni programer, softverski inženjer, tonski tehničar, radijski voditelj, lektor i mnogi drugi.

Poslovi koji bi mogli biti najmanje pogođeni su dadilja, kuhar, blagajnik, električar, policajac, vozač hitne pomoći i fizioterapeut.

U Bosni i Hercegovini studenti, učenici, pa i profesori odavno koriste umjetnu inteligenciju.

To može biti prednost u mnogim stvarima. IT stručnjaci smatraju da je to dobar alat, dok se neki profesori tome protive.

S obzirom na to da je koriste i budući akademski građani, pitali smo profesora automatizacije i robotike na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici prof. dr. Malika Čabaravdića može li prepoznati da je student neki rad napisao pomoću umjetne inteligencije.

- Svaki studentski rad bilo koje vrste veže se za prezentaciju rada, gdje student taj rad treba predstaviti profesorima. Iz jednostavnog izlaganja i postavljanja pitanja možemo vrlo lako uočiti da li student razumije materiju, da li je taj rad sam napisao ili se u potpunosti oslonio na vještačku inteligenciju. Primijeti se jezik koji je korišten. Nekad sve previše lijepo izgleda, presavršeno, da se ne bi posumnjalo da je korištena umjetna inteligencija. Što se tiče stručnih i istraživačkih radova, tu postoje razni alati za provjeru plagijarizma - kaže profesor.

Na naše pitanje da li su na Univerzitetu imali slučajeva da je neki student plagirao kompletan rad pomoću umjetne inteligencije, profesor kaže da se ne može sa sigurnošću tvrditi. Postojale su neke sumnje, ali se to ipak na kraju nije moglo direktno dokazati. 

- U tim slučajevima studentima smo postavljali dodatna pitanja, te na osnovu odgovora, studenti su jednostavno "padali" na ispitu - dodaje naš sagovornik.

Profesor ističe da su prednosti umjetne inteligencije višestruke. Ono što je osnovna namjena jest da nam svima olakša život, da ne trošimo vrijeme na neke činjenice i podatke koji se već znaju. Sve brže ide i samim tim je omogućen veliki napredak tehnike. Na naše pitanje da li se trebamo zabrinuti da će umjetna inteligencija prevladati i sve preuzeti, profesor kaže:

- Ljudi su se toga uvijek bojali. Međutim, prija vještačke inteligencije izmišljena su brojna sredstva za masovno uništenje, pa je čovječansto ipak opstalo. Ljudi se boje i gubitka radnih mjesta. Zbog toga, ono što će se od ljudi u budućnosti zahtijevati jeste veća doza kreativnosti, inovativnosti, odnosno one stvari koje vještačka inteligencija ne može da radi. Moramo svi raditi na tome da tu ljudsku stranu na neki način unaprijedimo i da se što je moguće više razlikujemo od te vještačke inteligencije. Da nismo samo puka obrada podataka. To je osnovi izazov koji se postavlja pred čovjeka modernog doba. Ako će virtuelna ministrica u Albaniji dobro obavljati svoj posao, to je odlično.

Ipak, ne mislim da će Al toliko utjecati na poslove. Evo, npr. u oblasti robotike, vještačka inteligencija je dosta prisutna, jedan od osnovnih postulata vještačke inteligencije se primjenjuje u robotici, ali i dalje je neophodno da se ti roboti programiraju, da se održavaju. Ja svojim studentima uvijek to govorim na prvom času. Kada su se pojavile prve mašine koje su zamjenjivale fizički ljudski rad, došlo je do pobune protiv tih mašina jer se smatralo da će one oduzimati poslove ljudima, koji su te kamene blokove prenosili na leđima, što je danas nezamislivo. Ta vremena su prošla, a čovječanstvo je preživjelo. Opet je dolazilo do novih poslova, do preraspodjele rada. Tako je i sa umjetnom inteligencijom. Iako je uvriježeno mišljenje da je glavni cilj profit, ipak je osnovni cilj da se ljudima olakša život - zaključuje profesor Čabaravdić.