Evropski sud za ljudska prava (ECHR) utvrdio je da je izbor rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (ZDPSBiH) i predsjednika i potpredsjednika entiteta FBiH u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

ECHR je na osnovu apelacija Zlatana Begića, zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH ispred stranke Demokratska fronta, utvrdio kako su prekršena njegova prava u vezi s nemogućnošću kandidiranja na pomenute funkcije.

Trenutno, samo Bošnjak, Hrvat ili Srbin mogu biti birani u rukovodstvo Zastupničkog doma PSBiH. Zastupnik iz reda ostalih ne može biti izabran u rukovodstvo doma, iako je izabran u PSBiH na direktnim izborima.

- Podnosilac zahtjeva, koji se ne izjašnjava kao pripadnik bilo kojeg "konstitutivnog naroda", stoga je, po zakonu, isključen na osnovu svoje etničke pripadnosti. Primjena predmetnog zakona u praksi je u slučaju podnosioca zahtjeva demonstrirana činjenicom da njegova nominacija za ove pozicije nije stavljena na glasanje. Sud smatra da to predstavlja razliku u postupanju s osobama u analognim situacijama - navodi ECHR.

U presudi "Begić protiv BiH 1" objavljenoj na stranicama ECHR-a u utorak, napominje kako su slične ustavne odredbe, "koje se odnose na nepodobnost podnosilaca zahtjeva da se kandiduju na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo" BiH, već utvrđene kao diskriminirajuće u predmetima "Sejdić i Finci" i "Zornić".

- Sud ne vidi nijedan razlog za odstupanje od te sudske prakse u ovom slučaju", navodi uz zaključak kako su "prethodna razmatranja dovoljna da omoguće Sudu da zaključi da je došlo do kršenja člana 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Također, ECHR je utvrdio kršenje Konvencije u slučaju apelacije "Begić protiv BiH 2" koja se odnosi na nemogućnost kandidovanja za izbor na funkciju predsjednika i potpredsjednika entiteta Federacija BiH.

- U ovom slučaju, Ustavni sud je utvrdio da nemogućnost podnosioca zahtjeva da učestvuje na izborima za predsjednika i potpredsjednike Federacije predstavlja razliku na osnovu etničkog porijekla i da joj nedostaje objektivno i razumno opravdanje. Sud ne vidi nijedan razlog da se ne složi s nalazom Ustavnog suda. Zapravo, utvrdio je kršenje člana 1. Protokola br. 12 u nizu sličnih slučajeva - naveo je ECHR i dodao:

- Prethodno navedena razmatranja su dovoljna da omoguće Sudu da zaključi da je došlo do kršenja člana 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Prema Ustavu FBiH, za predsjednika i potpredsjednike entiteta mogu biti kandidovane osobe iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zlatan Begić podnio je žalbu na odluku Centralne izborne komisije BiH koja nije prihvatila njegovu kandidaturu za predsjednika Federacije BiH 2022. godine, jer se izjasnio kao pripadnik ostalih. Sud BiH odbio je žalbu, dok je presudom Ustavnog suda BiH utvrđeno postojanje diskriminacije, ali ta presuda nije provedena, te je ECHR prihvatio da razmatra apelaciju.

Na osnovu pomenutih odluka, državi BiH naloženo je da Begiću isplati otprilike 40.000 KM na ime odštete.

Kršenje člana 1. Protokola br. 12. Pravična naknada: Sud je utvrdio da samo utvrđivanje povrede predstavlja dovoljnu pravednu naknadu za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je pretrpio podnositelj zahtjeva te da tužena država treba isplatiti 10.000 eura na ime troškova i izdataka - navedeno je u saopćenju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

- Gospodin Begić je tvrdio da je njegova nemogućnost kandidiranja na izborima za predsjednika / potpredsjednika Federacije suprotna članu 3. Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju, samostalno i u vezi s članom 14. (zabrana diskriminacije) Konvencije, a također i članu 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) i članu 17. (zabrana zloupotrebe prava).

Kršenje člana 1. Protokola br. 12 Pravična naknada: Sud je utvrdio da samo utvrđivanje povrede predstavlja dovoljnu pravednu naknadu za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je podnositelj zahtjeva pretrpio te da mu tužena država treba isplatiti 10.000 eura na ime troškova i izdataka - navedeno je u saopštnju Evropskog suda za ljudska prava.

Prema važećem Ustavu Federacije BiH predsjednik i potpredsjednici FBiH mogu biti birani samo iz reda konstitutivnih naroda. Ovakav izbor (pot)predsjednika Federacije BiH potvrdio je i sam visoki predstavnik Christian Schmidt namećući amandmane na Ustav Federacije BiH.