Bosna i Hercegovina je, nažalost, jedna od vodećih zemlja po broju slučajeva femicida. Toliko da je prošle godine femicid kvalifikovan kao posebno krivično djelo.
Ubistvo žena se dešava gotovo svako nekoliko mjeseci, a pokušaji i silovanja još češće.
O premlaćivanju žena i napada na žene da ne govorimo. Čine ih uglavnom partneri, supružnici, ali i prolaznici, stalkeri, razbojnici, kradljivci.
Zbog toga je vrlo važno da se žena zna odbraniti, bilo da je neko uprati u mraku kako bi je opljačkao ili silovao ili se radi o osobi koja bi vas trebala štititi, a to je partner ili supružnik.
U Sarajevu, ali i mnogim drugim gradovima u BiH, pored teretana i fitness centara gdje žene mogu ojačati, postoje i specijalizirani kursevi samoodbrane gdje žene mogu savladati tehnike samoodbrane. Tako žena od 50-ak kila može naučiti kako da savlada napasnika od dva metra i 150 kg.
O svemu tome razgovarali smo sa trenerom samoodbrane za žene Ismirom Juskom.
Kako kaže, samoodbrana za žene nije pitanje fizičke snage, već
svijesti, pravovremene procjene rizika i sposobnosti da se reaguje odlučno u
kritičnom trenutku.
- Kroz dugogodišnji rad u oblasti samoodbrane za žene,
kontinuirano od 1999. godine, naš pristup se temelji na realnim životnim
situacijama, a ne na sportskom ili takmičarskom konceptu. Prepoznavanje opasnosti i izbjegavanje sukoba je ključno. Prvi i
najvažniji nivo samoodbrane jeste prevencija.
Prepoznavanje da vas neko prati ili ugrožava često se
temelji na ponavljajućim obrascima ponašanja. Ista osoba se pojavljuje više
puta tokom kretanja, prilagođava tempo i pravac vašem kretanju, pokušava
uspostaviti neželjeni kontakt ili narušava lični prostor.
U takvim situacijama preporučujemo promjenu pravca
kretanja, ulazak u javne i osvijetljene prostore, korištenje telefona (poziv
policiji), kao i jasno i odlučno ponašanje. Potencijalni napadači često traže
osobe koje djeluju nesigurno i dezorijentisano. Izbjegavanje sukoba, kad god je
moguće, predstavlja najbolju tehniku samoodbrane - kaže Jusko.
Kako reagovati u slučaju napada
Ako dođe do neposrednog fizičkog napada i više ne
postoji mogućnost povlačenja ili deeskalacije, cilj samoodbrane nije borba, već
prekid napada i stvaranje prilike za bijeg. U realnim situacijama nema vremena
za kompleksne tehnike niti za dugotrajni fizički sukob.
- Na našim kursevima posebno naglašavamo takozvane "stop udarci", kratke, odlučne i maksimalno efikasne udarce kojima se nastoji jednim
pokretom zaustaviti napadač, dezorijentisati ga ili privremeno onesposobiti,
kako bi se stvorio prostor za udaljavanje i traženje pomoći. Ove tehnike su
prilagođene različitim uzrastima i fizičkim sposobnostima i ne zahtijevaju
posebnu snagu, već pravilno usmjerenje i odlučnost.
Samoodbrana nije nadmetanje niti dokazivanjem jer
svaka dodatna sekunda provedena u sukobu, povećava rizik od povreda - kaže naš sagovornik.
Porodično i partnersko nasilje – posebna osjetljivost situacije
Nasilje u porodici i partnerskim odnosima zahtijeva
poseban pristup. Riječ je o situacijama u kojima je žrtva često emocionalno i
psihološki u vezi s počiniocem, a nasilje se dešava u prostoru koji bi trebao
biti siguran. Zbog toga su strah, paraliza i osjećaj bespomoćnosti česti.
- U ovakvim okolnostima jasno naglašavamo: najbolja
samoodbrana je izbjegavanje eskalacije i napuštanje opasne situacije kad god je
to moguće. Međutim, ako dođe do neposrednog fizičkog napada, govorimo o nužnoj
samoodbrani čiji je jedini cilj zaštita života i zdravlja do trenutka kada je
moguće pozvati policiju i druge nadležne institucije.
STOP tehnike u ovom kontekstu služe isključivo za
prekid napada, a ne za rješavanje konflikta. Istovremeno, izuzetno je važno
naglasiti da samoodbrana nije trajno rješenje porodičnog nasilja. Dugoročna
sigurnost zahtijeva institucionalnu zaštitu, uključivanje policije, centara za
socijalni rad i stručnih službi, što uvijek jasno komuniciramo polaznicama - kaže za Faktor trener samoodbrane za žene Ismir Jusko.
Konkretni potezi u slučaju napada
O ovoj temi razgovarali smo i sa trenerom samooodbrane Atifom Šehovićem. Kako kaže, prvo što pokušava da postigne na časovima jeste da žene ne osjećaju strah.
- Predator na ulici kada gleda koga će napasti, gleda onoga ko se boji, ko izgleda kao lagana meta. Ako žena hoda sa samopouzdanjem, sa podignutom glavom, a ne da hoda nesigurno i zuri u telefon, mnogo je manja šansa da postane uopće žrtva.
Dakle, samopouzdanje je ono prvo što želimo postići. Drugo što želimo postići su osnovne neke tehnike odbrane, ne neke borbene MMA ili boks tehnike, nego napad na one dijelove tijela koje niko ne može da ojača. To su genitalije, oči i vrat. Tu ih udaramo, bodemo, grebemo, grizemo. I treće što pokušavamo jeste napraviti svijest onoga što se dešava oko sebe.
Žene već genetski imaju jako dobar instinkt, razvijenu intuiciju. Bitno je samo da je koriste i da znaju da reaguju u situaciji. Ako vas neko prati da uđete u prodavnicu, poštu, banku, da zovnete policiju, da se obratite nekome za pomoć. Bilo bi dobro da prepoznate ko je napadač - kaže Šehović.
Atif Šehović (lijevo)
FOTO: FB/Atif Šehović
Zanimalo nas je kako i na koji način muškarci obično napadaju.
- Zavisi se od situacije. Ako se radi o konfrontaciji i to ćete najčešće vidjeti u braku, nažalost. Udarac koji najčešće možete očekivati je "široki kružni udarac desnom rukom". Dakle, onaj kad zamahnete desnom rukom da nešto udarite. Prvi instinkt, kada vidimo takav jeda udarac jeste da se skupimo, pomaknemo unazad. To je ustvari najgore što možemo uraditi. Trebalo bi ići prema ruci i blokirati ruku dok udarac dolazi. Znači ići na udarac laktovima i blokirati ga. Nakon toga udaramo koljenom u genitalije gdje se u većini slučajeva napasnik onesposobi.
Što se tiče napada na ulici, najčešći je hvat iz leđa ili preko obje ruke ili ispred ruku, u smislu da vas podigne, da vas baci unazad ili da vas pokuša ugušiti. U oba slučaja ćemo pokušati laktom, koljenima ili noktima da dođemo do toga da ga udarimo u genitalije. Ako ne možemo da dođemo do genitalija, napadamo oči. Bodemo oči - kaže naš sagovornik.
Zanimalo nas je šta misli o upotrebi biber speja u samoodbrani.
- Po zakonu je dozvoljeno da nosite elektrošoker ispod 10.000 volti i biber-sprej. Ja bih uvijek preporučio da svaka žena ima biber-sprej u torbi ili džepu. Ja sam svim ženama s kojima sam blizak kupio po jedan. Bitno je znati koristiti ga. Morate vježbati sa njim i morate naučiti kako se koristi. Jer najgore što se može desiti i zaista se dešava, da žena ima kod sebe biber-sprej i izvadi ga i onda okrene prema sebi i pritisne ga i onda sebe pošprica - zaključuje za Faktor trener samoodbrane Atif Šehović.