Usvajanje Zakona o električnoj energiji na nivou Bosne i Hercegovine jedan je od onih rijetkih trenutaka kada politička blokada direktno udara u srž ekonomskog interesa države.

Više od decenije ovaj zakon stoji zaglavljen između entitetskih nadležnosti, partijskih kalkulacija i sporova oko energetskih ingerencija, dok zemlja istovremeno propušta priliku da formira vlastitu berzu električne energije i modernizuje tržište u skladu s evropskim standardima.

Sada, kada je napokon postignuta entitetska saglasnost i kada se zakon sprema za parlamentarnu proceduru, otvara se prostor za pitanje, da li će BiH uspjeti uhvatiti posljednji voz prije nego što novi evropski mehanizmi, poput CBAM-a, dodatno opterete domaću privredu i izvoznike?

Jer ono što se na papiru čini kao tehničko pitanje energetskog tržišta, u suštini je test državne funkcionalnosti, političke volje i sposobnosti da se ekonomski interesi konačno stave ispred partijskih.

Zakon o električnoj energiji na nivou BiH je ključan da bi Bosna i Hercegovina imala povoljniju ekonomsku i privrednu situaciju, te da bi konačno mogla imati svoju berzu električne energije i na taj način poboljšati sveukupnu ekonomsku sliku u državi.

Zašto on do sada nije usvojen, brojni su razlozi, ali ključni je političke prirode. 

Konačno, postignuta je entitetska saglasnost da ovaj važan zakon ide u parlamentarnu proceduru.

Oba doma Parlamentarne skupštine BiH postigla su saglasnost za skraćenu proceduru, a očekuje se da on na dnevnom redu bude na prvoj redovnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja će biti u novembru.

Nermin Mandra, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH i član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj, za Faktor kaže da je ovaj zakon trebao biti usvojen davno i da je siguran kako će on biti potvrđen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH jer postoji entitetska saglasnost.

- Ovo je jedan od najvažnijih i najkompleksnijih zakona i posebno je važan za tržište električne energije s obzirom na rast cijena struje - rekao je Mandra.

Ermina Salkičević-Dizdarević, zastupnica SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj, za Faktor ističe da je Zakon bio na dnevnom redu na prošloj sjednici, ali da nije prošao hitnu proceduru, nego je vraćen na skraćenu.

- Ovaj zakon je trebao biti usvojen prije godinu dana, nisam sigurna, da i ako uspijemo usvojiti ovaj zakon sad, da ćemo sve završiti do kraja ove godine jer 1. januara 2026. godine na snagu stupa CBAM mehanizam ( (Mehanizam prilagođavanja ugljenika na granici), koji uvodi EU. On će značajno povećati troškove izvoza proizvoda proizvedenih korištenjem električne energije iz fosilnih goriva, što posebno pogađa proizvođače električne energije, cementa, čelika, aluminija i gnojiva u BiH. Bit će problem i izlazak na berzu van BiH jer to neće biti moguće bez novog zakona, a to će proizvesti novi problem za domaće korisnike električne energije jer se prodajom struje na berzama izvan BiH subvencionirala cijena za domaćinstva - ističe Salkičević-Dizdarević.

Prije nekoliko dana Vedran Lakić, federalni ministar industrije, energetike i rudarstva, kazao je da novi zakon osigurava modernizaciju i usklađenost sa standardima EU-a, zadržavajući postojeću strukturu i institucije - DERK, NOSBiH i Elektroprijenos BiH te uvodi berzu električne energije, čime se dodatno jača transparentnost tržišta i konkurentnost.

- Uspostavom berze električne energije postižemo ravnotežu i stvaramo pretpostavke za razvoj modernog tržišta, koje će donijeti korist i proizvođačima i potrošačima - naglasio je ministar Lakić.

Napomenuo je i da je Vlada Federacije BiH, uz čvrst stav i kontinuirane pregovore, osigurala da se iz zakona izostave odredbe o prirodnom gasu, koje su ranije bile predmet sporenja.

Usvajanjem ovog zakona BiH će ispuniti jedan od ključnih uvjeta EU-a za odlaganje primjene CBAM mehanizma na električnu energiju do kraja 2025. godine, čime će se zaštititi domaća privreda i zadržati konkurentnost izvoznika.

Novi Zakon o električnoj energiji donosi pravnu i institucionalnu sigurnost te omogućava BiH da ostane dio evropskih tokova u energetici.

Tekst zakona rezultat je širokog i transparentnog procesa koji je vodilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz aktivno učešće eksperata iz entitetskih ministarstava, Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), Elektroprijenosa i NOSBiH. Tehničku podršku pružili su projekti Vlade SAD-a (Asistencija energetskom sektoru – EPA) i Evropske unije (EU4Energy), a zakon su podržale obje entitetske vlade, Vlada Brčko Distrikta BiH i Energetska zajednica.

Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku i nekadašnji direktor JP Elektroprivreda BiH, za Faktor ističe da kroz Dejton i sve poslije Dejtona električna energija je data na nivo entiteta.

 - U BiH imamo trenutno Zakon o elektroprijenosu i nezavisnom operatoru elektroenergetskog sistema BiH i to je doneseno prije više od 20 godina, a generalno zakona o energiji u kojem bi bio i gas nema. Nažalost, vidimo da nije obuhvaćen u ovom novom prijedlogu i sada ovaj novi zakon tretira uspostavu berze električne energije sa sjedištem u Mostaru - kaže Jerlagić.

Ističe da ako govorimo o benefitima ovog zakona, dobro je da napokon BiH dobije svoju berzu jer po ambijentu koji imamo u BiH i tri državne elektroprivrede i nekoliko privatnih operatera, mogli smo davno imati berzu, možda čak prije nego Srbija i Hrvatska.

- Nažalost, dugo vremena je trebalo, praktično 15 godina da se ovakav zakon pokušava donijeti i da se berza uspostavi, tako da najveći benefit ovoga zakona je da ćemo imati uspostavljenu domaću berzu električne energije, da će se moći  trgovati sa električnom energijom unutar BiH kroz tu berzu između svih operatera koji su prisutni, pa čak i ovih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora - kazao je Jerlagić.

Govoreći šta BiH gubi ako nema ovaj zakon, Jerlagić je rekao da će država biti prinuđena da trgovinu električnom energijom radi isključivo preko berzi koje su izvan BiH. 

- Sad ako znamo i ovu priču oko CBAM-a i energiji koja bi eventualno izlazila iz BiH vani, sa svim tim reperkusijama koje sa sobom nosi CBAM bojim se da će omjer te prodaje električne energije iz BiH biti znatno manji, nego što je on bio prije, jer su ogromni penali za CBAM  - rekao je Jerlagić.

Ističe da je politika kočničar ovog zakona i da tu struke nema niti promil.

 - Ovo je još jedan od zakona koji se donosi na nivou BiH, zakon koji, na neki način, jača institucije BiH, a vrlo dobro znamo ko sve ovo vrijeme koči bilo koji zakon na nivou BiH, odnosno uspostavu i jačanje institucija BiH - zaključuje Jerlagić.