Sprema se kao glavno jelo u obliku čorbe, odnosno variva ili se dodaje u salate i veoma je ukusna. Pomalo liči na papriku, a može se jesti svježa, ali i sušena. Pogađate da je riječ o bamiji. To je biljka s nizom ljekovitih svojstava, a najviše se uzgaja u zapadnoj Africi, Turskoj, Indiji, Brazilu, ali i na jugu SAD-a i Evrope.

Ova biljka se lako sadi i održava, ali minimalna temperatura na kojoj opstaje je otprilike 15 stepeni Celzijusa dok podnosi maksimalno 30 stepeni.

Bamiji ne odgovaraju ni ekstremno visoke temperature ni sušna razdoblja. To je biljka koja se sadi krajem marta i to tako što se sjeme lagano utisne u zemlju. Plodovi se mogu pojaviti već krajem maja ili početkom juna, a biljka može da rađati tokom cijelog leta. Plodovi, ako se čuvaju u frižideru, tamo mogu ostati maksimalno tri dana.

Osim što je ukusna, bamija je i veoma zdrava. Može pomoći u poboljšanju vida, podmlađuje kožu, bogata je antioksidansima, a u svom sastavu ima i vitamin A5 i flavonide.

Bamija djeluje umirujuće na želudac pa se preporučuje osobama koje boluju od gastritisa. Uz to, jača mišiće i kosti, sadrži vitamin K i ima folate, koji doprinose gustoći kostiju.

Također je dobar saveznik i u borbi protiv anemije. Ova biljka obiluje kalijem pa se preporučuje svakodnevna konzumacija salate od bamije.

Bamija poboljšava rad srca i snižava loš holesterol u krvi, a tome doprinose pektin i vlakna kojih ima u izobilju. Djeluje i protivupalno jer u svom sastavu sadrži antioksidanse, a za liječenje upale pluća ili bronhitisa koriste se listovi, plodovi, ali i cvjetovi bamije. Inače, bamija je poznata i kao "biljka iz Božijeg vrta".