Doručak nedugo nakon buđenja može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i osigurati dovoljno energije za ostatak dana.

Preporučuje se da se prvi obrok pojede unutar jednog do dva sata nakon ustajanja i to otprilike u isto vrijeme svakoga dana kako se ne bi remetio unutrašnji tjelesni sat. Pri tome je važno paziti i na sastav obroka, koji bi trebao biti uravnotežen.

Brojna istraživanja sugerišu da raniji doručak može pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi. Jedan od razloga je taj što je tijelo ujutro osjetljivije na inzulin, hormon koji reguliše šećer u krvi, pa ga tada učinkovitije kontroliše nego kasnije tokom dana.

Nakon noćnog posta zalihe energije su smanjene, a doručak tijelu osigurava energiju i hranjive tvari potrebne za početak dana. To pomaže mozgu i mišićima da bolje funkcionišu te pridonosi osjećaju budnosti i boljoj koncentraciji.

Naš organizam ima i unutrašnji biološki sat koji pomaže organima poput gušterače, jetre i mišića u održavanju zdravog nivoa šećera u krvi.

Na taj sat utječu svjetlost, san i vrijeme obroka pa neredovna prehrana može poremetiti njegov rad. Doručak u isto vrijeme svakog jutra pomaže održati taj ritam.

Studija koja je obuhvatila više od 7.000 ljudi pokazala je da je kasniji doručak povezan s višim nivoom šećera u krvi i većom inzulinskom rezistencijom.

Ipak, neka istraživanja sugerišu da odgađanje doručka kod nekih ljudi može pomoći u kontroli šećera u krvi, što ovisi o individualnim razlikama, navikama spavanja, hormonima, genima i eventualnim hroničnim bolestima.

Iako doručak pridonosi zdravlju, povremeno preskakanje neće odmah naštetiti organizmu. Ljudi ga ponekad preskoče jer nisu gladni ili zbog užurbanog načina života.

Međutim, redovno izbjegavanje doručka može imati negativne posljedice za zdravlje. Istraživanja tu naviku povezuju s prekomjernom tjelesnom težinom, pretilošću te povećanim rizikom od srčanih i metaboličkih bolesti.