Vrijeme je za intenzivnu brigu o luku, ako želite što krupnije i zdrave glavice koje će vam potrajati dugo u zimu.

Kada u svom vrtu primijetite da iz središta luka počinje da raste čvrsta, okrugla stabljika s pupoljkom na vrhu, vrijeme je za brzu reakciju. Riječ je o cvijetu koji, istina, izgleda veoma lijepo, onako okrugao i bucmast, ali je u ovom trenutku signal da je biljka ušla u fazu generativnog razvoja.

To znači da luk svu svoju energiju i hranljive materije počinje da troši na stvaranje sjemena, odnosno razmnožavanje, što je biljci najbitnije. Međutim, nama je važnije da dobijemo što krupniju lukovicu pa se zato taj cvijet otkida.

Dakle, čim uočite tu cvjetnu stabljiku, obavezno je otkinite što bliže bazi. Na taj način ćete prisiliti biljku da energiju i hranljive materije usmjeri u debljanje podzemnog dijela.

Ako ostavite cvijet da procvjeta, lukovica će ostati sitna, žilava i vrlo vjerovatno će imati drvenastu sredinu, što je čini gotovo neupotrebljivom za ozbiljnije kuhanje, a o skladištenju da i ne govorimo.

Međutim, otkinute stabljike s pupovima nemojte bacati. Možete ih koristiti u supama, salatama i varivima.

Naravno, možete ostaviti i poneku da procvjeta jer su zaista veoma dekorativne, a privlače i oprašivače. Ja ću ovaj pupoljak, na luku koji je u zemlji ostao od prošle godine, ostaviti da procvjeta.

Da bi se u julu ubrale velike, zdrave lukovice, maj je ključni mjesec za njegu. U ovoj fazi, luk intenzivno proizvodi lisnu masu, a svako novo pero koje izraste znači novi sloj unutar lukovice. Stoga mu je potrebna dovoljna količina vlage. Iako luk ne voli da mu korijenje "pliva" u vodi, redovno zalijevanje je neophodno tokom sušnih perioda.

Ako tlo postane previše tvrdo i suho, rast se zaustavlja i lukovica prerano sazrijeva dok je još mala.

Možete malčirati tlo između redova.

Ako niste malčirali, onda ne biste trebali preskakati okopavanje. Luku je potrebno prozračno tlo jer njegovom korijenju treba kisik, ali i što manje prepreka za širenje. Svakim laganim probojem u tlu ne samo da uništavate korov koji krade hranjive tvari, već i čuvate vlagu u dubljim slojevima.

Međutim, budite vrlo oprezni da ne kopate previše duboko u blizini same biljke, jer ćete tako oštetiti plitko korijenje. Ako ste luk posadili pregusto, ovo je posljednja prilika da ga prorijedite. Ostavite razmak od oko deset centimetara između biljaka kako bi svaka imala dovoljno prostora za širenje.

Što se tiče prihrane, u maju se fokusiramo na kalijum i fosfor koji direktno utječu na kvalitet i čvrstoću ploda. Ako koristite mineralna đubriva, tražite formulacije s naglaskom na ta dva elementa, a ako ste skloniji prirodnim rješenjima, pepeo od drveta posut oko biljaka ili rastvor od gaveza biće odlična prihrana.

Pazite da u ovoj kasnijoj fazi ne pretjerate s dušikom, jer to može uzrokovati prekomjeran rast lišća koje će kasnije biti podložno napadima lukove muhe ili paleži, a sama lukovica će biti previše "vodenasta" i brzo će početi trunuti u podrumu.

Pazite na vrhove listova jer ako iznenada počnu žutjeti, to bi mogao biti znak napada štetočina ili nedostatka vlage. Luk voli čistu gredicu, zato mu nemojte dozvoliti da se muči s agresivnim korovom, izvještava Agroklub .