S obzirom na to da su troškovi režija sve veći, ove godine mnogi će imati problema, neće se dovoljno ugrijati, a računi će svejedno biti visoki. 

Bez obzira na to kako se grijete, da li preko Toplana, na plin ili struju, kako bismo uštedjeli energiju i što manje je rasipali, a kako bi nam i dalje bilo toplo, postoje razni trikovi. Osim toga, cilj nam je da uštedimo novac.

Optimizacija potrošnje energije i postizanje najbolje moguće iskoristivosti dostupne toplotne energije nije nova ideja. U vremenu kada cijene energenata rastu, a klimatske promjene postaju sve vidljivije, energetska efikasnost više nije samo pitanje uštede, već i odgovornosti.

Svako domaćinstvo, bez obzira na veličinu ili lokaciju, može značajno smanjiti potrošnju energije promjenama u načinu korištenja prostora i uređaja.

O ovome smo razgovarali sa arhitekticom Džanom Jusufović. 

- Toplota doma počinje od toplotne izolacije, provjetravanja prostorija i lokalne regulacije grijnih tijela. Najveći dio energije u domaćinstvu odlazi na grijanje i hlađenje prostora.

Dobra toplotna izolacija vanjskih zidova, podova, stropova i krovova može smanjiti toplotne gubitke i do 40 posto. U pogledu toplotne izolacije vanjskih zidova, preporučuje se ugradnja toplotne izolacije minimalne debljine deset centimetara. U slučaju stropova ili krovova, minimalna preporučena debljina toplotne izolacije je 15 centimetara.

Podove je također potrebno toplotno tretirati, posebno podove koji su u kontaktu sa tlom (domovi u suterenu ili nivou prizemlja), pri čemu se preporučuje ugradnja toplotne izolacije debljine osam do deset centimetara.

Na značajno smanjenje toplotnih gubitaka utječe stolarija i bravarija domova. Zamjenom prozora loših toplotnih karakteristika, novim prozorima sa dvostrukim ili trostrukim izolacionim staklom na niskoemisionim premazima (Low-e) i ispunama međuprostora između stakala inertnim plinom, adekvatnih odabirom prozorskih profila sa prekinutim toplotnim mostom, uobziravanjem brtvljenja unutar prozorskih krila, poboljšat će kvalitet življenja u prostoru ili  toplotni komfor - kaže za Faktor Jusufović. 

- Ovdje ne smijemo zanemariti aspekt infiltracije zraka u prostoru, kao ni njen kvalitet koji često zanemarujemo. Redovno i kratko provjetravanje prostorija efikasnije je od stalno otvorenih prozora "na kant" jer sprečava nepotrebne toplotne gubitke, te umanjuje neželjeni kondenz vodene pare koji se stvara na unutrašnjim površinama zidova i prozorskih stakala.

Korištenje programiranih termostata na grijnim tijelima koji predstavljaju lokalnu regulaciju i zatvaranje vrata između prostorija različitih temperaturnih režima, dodatno očuvaju toplotu u prostoru.

Svako snižavanje temperature u prostoru za samo jedan stepen smanjuje potrošnju energije i do šest posto. Projektna temperatura dnevne sobe, spavaće sobe, predsoblja, degažmana i kuhinje iznosi 20 stepeni. Preporučena oznaka na termostatskom ventilu za ovu namjenu prostorije bi trebala biti podešena između 3 i 4 (oznaka3=18°C, oznaka 4=22°C) kako bi se postigao efekat ugodnosti.

Svakako, neophodno je istaći da je toplotni komfor subjektivan osjećaj, ali praćenjem smjernica postizanja ugodnosti iz teorije i prakse, moguće je doseći zadovoljavajući rezultat - kaže naša sagovornica. 

Obratite pažnju i na toplu vodu. 

- Topla voda može predstavljati i do četvrtine ukupne potrošnje energije u domovima. Ugradnja štednih perlatora na česme i snižavanje temperature bojlera na 55-60 stepeni smanjuju potrošnju vode i energije. Za one koji žele dugoročno ulaganje, solarni kolektori su odlična opcija jer tokom većeg dijela godine osiguravaju besplatnu toplu vodu - kaže za Faktor arhitektica Džana Jusufović. 

Osim toga, promjena počinje navikom. Energetska efikasnost se ogleda ne samo kroz tehnologiju ili implementaciju mjera poboljšanja energetske efikasnosti, već i kroz korisničko ponašanje.

Praćenje potrošnje, isključivanje nepotrebnih uređaja, korištenje prirodnog svjetla i razvijanje svijesti ukućana, ključni su koraci ka efikasnoj upotrebi energije.

Svaka promjena, pa i najmanja, doprinosi zajedničkom cilju, očuvanju resursa, zdravije životne sredine, smanjivanju potrošnje energije koja se ogleda i kroz smanjivanje troškova.