Buđenje s pulsirajućom glavoboljom koja popušta tek nakon nekoliko sati nije rijetkost.

Uzroci mogu da budu stres, dehidracija ili manjak sna, ali, kako upozoravaju ljekari, često je problem u samom položaju tijela tokom noći.

Kod pojedinih ljudi glavobolja može da bude posljedica sleep apneje, poremećaja disanja tokom sna, pri kojem dolazi do prekida disanja i smanjenog dotoka kisika. 

Osoba se tada budi umorna, s pritiskom u glavi i osjećajem iscrpljenosti.

Ako se spava na stomaku, glava mora da se okreće u stranu da bi se disalo. Takav položaj stvara neprirodan ugao u vratu, pomjera kičmu i napreže mišiće, što s vremenom dovodi do bola u vratu, ramenima i glavi.

Nepravilno poravnanje tijela ograničava i protok krvi, pa se javlja osjećaj zategnutosti i pritiska u predjelu potiljka.

Određene poze mogu da pogoršaju i sinusne glavobolje. Kada se spava potpuno ravno, sinusi se teže dreniraju, naročito kod onih koji već imaju zapušen nos. Tako se stvara dodatni pritisak u čelu i sljepoočnicama.

Ni uvjeti u sobi nisu zanemarivi. Previsoka ili preniska temperatura i suh zrak remete san, napinju mišiće i isušuju sluzokožu, što povećava rizik od sinusnih bolova.

Ako ne možete odmah da promijenite svoju naviku, koristite tanak jastuk ili ga potpuno izbacite da biste smanjili napetost u vratu.  Optimalna temperatura i dovoljna vlažnost u sobi pomažu tijelu da se opusti i odmori.

Spavanje na stomaku može da djeluje prijatno, ali dugoročno opterećuje vrat, ramena i glavu. Male promjene u položaju i navikama mogu da spriječe glavobolje i obezbijede mirniji san.

Najbolje se spava kada je tijelo u prirodnom, opuštenom položaju i kada su vrat i kičma u ravni. Idealna temperatura sobe je između 18 i 21 stepen, a umjerena vlažnost sprečava isušivanje sluzokože i napetost mišića.

Prije odlaska u krevet izbjegavajte obilne obroke, alkohol i svjetlost ekrana, jer sve to remeti ritam spavanja utiče i na jutarnje buđenje.